Odakle zemlji od 5,5 miliona stanovnika fond vrijedan 1,8 biliona dolara?

Ovi ogromni fondovi obično selektivno biraju imovinu kako bi upravljali rizikom, maksimizirali prinose i promovisali nacionalne strateške interese.

To nije slučaj s Norges Bank Investment Managementom (NBIM), koji u velikoj mjeri prati globalne berzanske indekse kako bi oplodio norveške prihode od nafte i plina.

Fond je pokrenut početkom 90-ih godina kako bi ulagao uglavnom u obveznice, a s vremenom je narastao u najveći takve vrste na svijetu, kupujući manje vlasničke udjele u hiljadama kompanija širom svijeta. Imovina fonda vrijedna 1,8 biliona dolara (1800 milijardi dolara) generiše znatno veći prihod za 5,5 miliona stanovnika nordijske zemlje nego sama norveška industrija nafte i plina, piše Bloomberg.

No, pasivni pristup ulaganju ostavlja mu malo alata za prilagođavanje promjenama u globalnim kapitalnim tokovima. To je posebno došlo do izražaja u aprilu, kada je fond prijavio najveći gubitak u posljednjih šest kvartala, uslijed tržišnih potresa koje je izazvala Trumpova prijetnja uvođenjem carina. Taj je udarac ponovo potaknuo raspravu u Norveškoj o tome kako zaštititi fond od budućih šokova.

Šta je posebno kod norveškog državnog investicijskog fonda?

Fond se razlikuje od mnogih svojih pandana zbog svojih strogih pravila ulaganja. Prvo, fond mora uvijek ulagati izvan Norveške – pravilo osmišljeno kako bi se izbjegao rizik od takozvane "nizozemske bolesti", pri kojoj bogatstvo iz resursa može destabilizirati domaću ekonomiju.

Dok fondovi u mnogim drugim državama djelimično služe za poticanje domaće industrije ili strateška ulaganja u inostranstvu, NBIM ima ograničen prostor za aktivno investiranje. Dionica čini 70% ukupne vrijednosti fonda, a fond drži udjele u 8700 kompanija iz 44 zemlje koje čine FTSE Global All Cap indeks.

Kao rezultat toga, danas posjeduje oko 1,5% svih dionica koje kotiraju na svjetskim berzama. Obveznički dio fonda prati Bloomberg Barclays indekse, pri čemu je 70% namijenjeno državnim obveznicama, a 30% korporativnim vrijednosnicama.

Ostali fondovi bogatstva imaju veću slobodu prilagođavanja prioriteta i načina njihovog ostvarivanja. Investicijski fond Abu Dhabija sve se više fokusira na privatni kapital, dok Mubadala Investment igra ključnu ulogu u diverzifikaciji ekonomije kroz udjele u zdravstvu i finansijama.

Javni investicijski fond Saudijske Arabije predvodi viziju transformacije kraljevstva poznatu kao Vision 2030, s velikim ulaganjima u rudarstvo, industriju videoigara i tehnologiju. Singapurski GIC Pte povećava svoju izloženost američkom tržištu i preuzima veće rizike na privatnim tržištima.

Kako je nastao norveški državni fond?

Norveška je 1969. otkrila značajne rezerve nafte i plina u Sjevernom moru te je danas najveći proizvođač fosilnih goriva u zapadnoj Evropi. Kako bi izbjegla nestabilnost, korupciju i slab ekonomski rast kakvi su se dogodili u drugim zemljama bogatim resursima, norveška vlada je uvela visoke poreze na energetski sektor i snažnu regulatornu kontrolu nad industrijom.

Nakon godina političkih rasprava, norveški je parlament 1990. osnovao Naftni fond kako bi osigurao da prihodi od nafte koriste i sadašnjim i budućim generacijama. Prvi prijenos kapitala u fond izvršen je 1996.

Kako je fond širio svoja ulaganja širom svijeta, postupno se usmjeravao na izričitu podršku nacionalnom penzijskom sistemu te je 2006. preimenovan u Globalni penzioni fond vlade (Government Pension Fund Global). Fondom upravlja NBIM, upravljački odjel norveške centralne banke.

Kako je norveški fond postao tako bogat?

U početku se fond punio gotovinom iz poreza na naftu, naknada za dozvole i dobiti državne energetske kompanije. Isprva je bio ograničen na ulaganja u obveznice, ali s vremenom mu je mandat proširen.

Vlada ne može jednostavno uzeti koliko god želi iz fonda. Najviše 3% vrijednosti fonda smije se godišnje usmjeriti u državni budžet, što je pravilo namijenjeno očuvanju bogatstva za buduće generacije.

U poređenju s ostalim državnim fondovima, norveški fond je postigao prosječne rezultate u periodu od pet godina do 2023. godine, s prosječnim godišnjim povratom od 7,45%.

Kako se razvijao mandat norveškog fonda?

Fond je s vremenom povećavao svoja ulaganja u dionice te je počeo ulagati u nekretnine i infrastrukturu za obnovljive izvore energije kako bi diverzificirao portfelj. Također je stavio naglasak na održivost i odgovorno ulaganje, s rastućim fokusom na okolišne, društvene i upravljačke faktore, što se nije promijenilo uprkos protivljenju administracije Donalda Trumpa takozvanom "woke kapitalizmu".

Koja su etička načela ulaganja norveškog fonda?

Od 2004. godine fond djeluje prema etičkim smjernicama koje donosi ministarstvo finansija i odobrava parlament. Nezavisno Etičko vijeće nadgleda provođenje tih smjernica, koje zabranjuju ulaganja u kompanije uključene u "tešku korupciju" ili ozbiljna kršenja ljudskih i radnih prava, kao i one koje doprinose ozbiljnoj šteti za okoliš. Isključene su i kompanije koje proizvode određeno oružje, poput nuklearnog naoružanja i kasetnih bombi.

Do kraja 2024. godine fond je iz svog portfelja izbacio 67 kompanija zbog njihovih postupaka. Još 104 kompanije isključene su jer prodaju proizvode koji su u suprotnosti sa smjernicama fonda: zabranjena su ulaganja u industriju kanabisa, duhana i uglja.

Također se izbjegavaju kompanije odgovorne za "neprihvatljive emisije stakleničkih plinova", što je paradoksalno s obzirom na to da se fond puni prihodima od prodaje fosilnih goriva.

Hoće li se mijenjati investicijski mandat norveškog fonda?

NBIM je izvijestio o gubitku od 0,6% na svojim ulaganjima, oko 40 milijardi dolara, u prva tri mjeseca 2025. U Norveškoj je to pokrenulo raspravu o tome kako zaštititi fond u nestabilnom ekonomskom okruženju. Oko 40% dioničkih ulaganja fonda nalazi se u SAD-u, a neki norveški političari smatraju da bi se više ulaganja trebalo preusmjeriti u Evropu kako bi se smanjila izloženost nestabilnim američkim tržištima.

Norveška konzervativna opozicija predložila je reviziju smjernica kako bi se omogućilo ulaganje u kompanije koje proizvode nuklearno oružje. Norveška trenutno zadovoljava oko 30% evropskih potreba za plinom, a neki političari pozivaju na veće prijenose novca iz fonda kako bi se podržala vlada u Kijevu, tvrdeći da je norveška naftna i plinska industrija ostvarila ogroman profit uslijed evropske energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.

Šta Norveška čini s raspoloživim prihodima fonda?

Dio tih prihoda koristi se za podršku opsežnom norveškom sistemu socijalne zaštite, koji uključuje besplatno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, snažno subvencioniranu brigu za djecu i velikodušno bolovanje.

Norveška je na trećem mjestu UN-ovog globalnog indeksa ljudskog razvoja, odmah iza Islanda i Švicarske. U 2024. godini transferi iz fonda činili su otprilike 25% državnog budžeta. Vlada je predložila prijenos 4,85 milijardi dolara iz fonda za podršku vladi Ukrajine.

(Vijesti.ba)