16.06.2025 / 15:03 Svijet - Na TikToku

Bugarska influenserica podstiče nasilje nad ženama, udružila 'čestite muškarce'

Bugarska influenserica podstiče nasilje nad ženama, udružila 'čestite muškarce'
Foto: Screenshot
Zornica Gjucova je bugarska influenserica čiji sadržaji na internetu izazivaju ogorčenje u Bugarskoj. Zašto u ovoj balkanskoj zemlji postoji tržište za takav sadržaj i kako se neke Bugarke bore protiv toga?

"Žene vole muškarce koji – ako treba – mogu biti nasilni. Zato vole muškarce koji ih udaraju", govori bugarska influenserica Zornica Gjucova svojim pratiocima.

Ona sugerira da žene ne samo da preferiraju muškarce koji ih fizički napadaju, već da bi se muškarci upravo tako i trebali ponašati, jer žena treba poštovati muškarčevu fizičku snagu, s obzirom na to da „nije u stanju shvatiti njegovu intelektualnu moć“.

To je vrsta "savjeta" koji se mogu pronaći na profilima ove influenserice na društvenim mrežama i u privatnoj grupi koju je osnovala na Telegramu pod nazivom "Čestit muškarac".

"Ravnopravnost je protivna ljudskoj prirodi"

Zornica Gjucova svojim pratiocima nudi privatne video razgovore u kojima ih, naravno uz novčanu naknadu, „uči kako izaći na kraj sa ženama“.

Mnogi influenseri, motivacioni govornici i slične internet ličnosti u Bugarskoj i drugdje nude privatne sesije ili kurseve. Međutim, ono što Gjucovu izdvaja jeste činjenica da je njen sadržaj isključivo usmjeren na objašnjavanje muškarcima kako trebaju psihološki, a "ako treba i fizički", kontrolisati svoje partnerice, piše Deutsche Welle.

Prema njenom mišljenju, žene u osnovi loše tretiraju muškarce i zapravo su žene te koje vrše nasilje nad muškarcima – tako što im ne ukazuju dovoljno poštovanja.

"Ideja ravnopravnosti je kao crv u ljudskom mozgu koji tvrdi da muškarci i žene trebaju biti partneri […], što je toliko protivno ljudskoj prirodi da to nikada ne može funkcionisati", izjavila je Gjucova u dugom videu o svom radu, koji je emitovan na bugarskoj nacionalnoj televiziji.

Iako je javni emiter, koji se djelimično finansira novcem poreskih obveznika, kasnije uklonio video sa svojih platformi, nikada nije javno komentarisao ovaj slučaj.

Ogromna osuda javnosti

Gjucova već godinama stiče popularnost na društvenim mrežama. Snimci ekrana i videozapisi iz njene privatne Telegram grupe nedavno su se pojavili na društvenim mrežama, što je izazvalo veliki talas osuda u Bugarskoj.

Petja Krasteva bila je potpuno zgrožena sadržajem koji Zornica Gjucova dijeli.

"Na svojim kanalima na društvenim mrežama ona ne samo da ohrabruje muškarce da ponižavaju žene i koriste nasilje nad njima, već se i hvali da te iste metode primjenjuje na svom djetetu i svojoj mački", rekla je za DW.

"Pomislila sam: ovo nije samo potpuno neprihvatljivo, ovo je kriminalno", kaže Petja Krasteva.

Diskriminacija po spolu nije krivično djelo u Bugarskoj

Ova mlada žena bila je toliko ogorčena da je državnom tužilaštvu podnijela prijavu protiv Zornice Gjucove. Mnoge druge žene učinile su isto – da bi nekoliko sedmica kasnije dobile odgovor da od toga neće biti ništa.

U zvaničnom odgovoru, tužilaštvo je navelo da se ne može ništa poduzeti, jer bugarski krivični zakon ne definiše diskriminaciju po spolu kao krivično djelo, te da je to nadležnost Komisije za zaštitu od diskriminacije.

Krasteva je odmah uložila žalbu toj komisiji, ali je ponovo dobila negativan odgovor – iz istog razloga.

Profili nakratko uklonjeni

Iako ove prijave nisu dovele do pokretanja krivičnog postupka protiv Gjucove, javna osuda je ipak imala efekta. Zbog brojnih prijava korisnika koji su sadržaj smatrali uvredljivim, TikTok i Instagram profili influenserice su deaktivirani. Međutim, ubrzo su ponovo aktivirani.

Protesti protiv kućnog nasilja nad ženama: Djevojka drži transparent na kojem piše: Pravi muškarac ne boji se jednakosti

Nepostojanje kazni za nasilnike

Petja Krasteva smatra da sadržaji poput onih koje objavljuje Zornica Gjucova imaju velikog odjeka u Bugarskoj dijelom i zbog toga što, iako se patrijarhalne norme i porodično nasilje formalno ne prihvataju, društvo često okreće glavu i ignoriše ovu pojavu.

"Drugi veliki problem", kaže ona, "je to što potpuno izostaju posljedice za počinioce."

Sličnog mišljenja je i psihologinja Valentina Dimitrova iz fondacije Emprove, organizacije koja u Bugarskoj podržava žene – žrtve porodičnog nasilja. „Nažalost, u bugarskom mentalitetu je duboko ukorijenjena navika da jednostavno prihvatamo da su stvari loše i ne činimo ništa da ih promijenimo“, kaže Dimitrova.

Ona vjeruje da je to i razlog zašto mnoge žene ostaju u nasilnim vezama – jednostavno ne vjeruju institucijama, jer stalno svjedoče kako muškarci koji tuku, pa čak i ubijaju svoje partnerke, ne snose nikakve posljedice.

Iako neki misle da ovakvi sadržaji na društvenim mrežama nisu tako opasni kao stvarno nasilje, Dimitrova upozorava da oni mogu imati smrtonosne posljedice: „To doslovno može koštati nečijeg života.“

Globalni problem interneta

Mizogini sadržaji, koje karakteriše mržnja prema ženama i prikazivanje žena kao manje vrijednih, dok muškarci ispadaju njihove žrtve, nisu problem samo u Bugarskoj. Takvi sadržaji se posljednjih godina šire cijelim svijetom.

Influenseri poput Andrewa Tatea, protiv kojeg se vode procesi za silovanje, nanošenje tjelesnih povreda, trgovinu ljudima i druge zločine, stvorili su čitav pokret zasnovan na ovakvom narativu.

Zornica Gjucova se savršeno uklapa u taj kalup influensera – s tom razlikom što je ona žena.

Kakvu ulogu igra feminizam?

Psihologinja Valentina Dimitrova smatra da se feminizam često pogrešno shvata.

"Feminizam ne znači da muškarci treba da budu potčinjeni, a da žene njima upravljaju. To znači da žene imaju jednaka prava i da mogu ravnopravno funkcionisati s muškarcima – kako u društvu, tako i u privatnim odnosima", objašnjava ona.

Psihologinja Valentina Dimitrova

Dimitrova također ističe da je patrijarhalna ideja da muškarci ne smiju pokazivati emocije – veoma štetna. To se vidi i u sadržajima koje dijeli Zornica Gjucova, u kojima se sugerira da su muškarci slabi i „nemuževni“ ako izraze strahove, osjećaje ili emocije.

To je začarani krug, kaže Valentina Dimitrova.

"Muškarci kojima nije dozvoljeno da pokažu emocije jer će ih se smatrati slabima, ne znaju kako da se nose sa frustracijama u vezama – pa zato pribjegavaju agresivnom ponašanju."

Šta se može učiniti?

Valentina Dimitrova predlaže da muškarci prije svega trebaju dobiti profesionalnu podršku i da se njihovi problemi ne smiju gurati pod tepih. Međutim, naglašava da ta podrška ne smije podrazumijevati opravdanje psihičkog ili fizičkog nasilja nad ženama.

Iako se fondacija Emprove prvenstveno fokusira na prava i probleme žena, ona također vodi jedan projekat usmjeren na mentalno zdravlje muškaraca – što smatraju izuzetno važnim u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.

"Muškarci bi trebali biti ohrabreni da razviju zdravu sliku o sebi, kako bi mogli graditi i zdrave odnose", kaže Dimitrova.

Petja Krasteva čvrsto vjeruje da, iako bugarske institucije rijetko pružaju potrebnu podršku u ovakvim slučajevima, društvo ne smije ostati ravnodušno. „Moramo biti što glasniji kada se ovako nešto pojavi“, kaže ona. „Moramo jasno reći da je to neprihvatljivo. Tako će i drugi koji naiđu na ovakve sadržaje, znati da društvo to ne odobrava – i možda će se distancirati od njih", kaže Krasteva.

S njom se u potpunosti slaže Valentina Dimitrova.

"Nastavićemo govoriti o ovakvim sadržajima. Prozivaćemo ih i nećemo ih tolerisati – sve dok se nadležni ne probude".

(Vijesti.ba)

Izdvajamo