Veliki broj Austrijanaca negativno ocjenjuje život s imigrantima

Kako Austrijanci ocjenjuju suživot u zemlji? Kako građani subjektivno doživljavaju integraciju imigranata?

Takozvani Integracijski barometar ima za cilj pružiti utisak u tom pogledu. Riječ je o anketi koju redovno od 2015. godine, u ime državnog Fonda za integraciju, provodi institut za istraživanje javnog mnijenja Petera Hayeka pod nazivom Public Opinion Strategies. U vezi s rezultatima, Hayek kaže: "Austrijski birači već neko vrijeme sa zabrinutošću gledaju na imigraciju i integraciju. Istovremeno, postoje i pozitivni znaci: Suživot na radnom mjestu često se doživljava kao pozitivan."

Konkretno, anketirano je 1.000 austrijskih građana putem telefonskih intervjua i online. Sedamdeset posto smatra da se zemlja trenutno bori s prilivom izbjeglica i tražilaca azila. 42 posto ispitanika smatra da su se izazovi integracije izbjeglica povećali u posljednjih dvanaest mjeseci. Prema anketiranim građanima, integracija je manje odgovornost domaćeg stanovništva (39 posto), a više odgovornost leži na samim imigrantima (61 posto).

U anketi su također postavljena opšta pitanja o tome šta brine ljude. To pokazuje da se prije migracije i integracije spominju druga pitanja.

Najčešće izražena zabrinutost bila je vezana za cijenu električne energije, grijanja i hrane. Nedostatak zdravstvene zaštite i njege također izaziva mnogo zabrinutosti. "Širenje političkog islama" navedeno je na trećem mjestu kao zabrinutost. Zabrinutost zbog "globalnog zagrijavanja i ekoloških problema" našla se na dvanaestom mjestu.

Vremenski slijed od 2019. godine pokazuje da je zabrinutost zbog širenja političkog islama bila jednako visoka prije šest godina kao i danas, s tim da je u međuvremenu opala. Međutim, strah od "nuklearne prijetnje koju predstavljaju trenutni sukobi i oružani sukobi" danas je nešto niži nego što je bio 2022. godine.

Nešto manje od polovine ispitanika smatra društvenu koheziju u Austriji "vrlo dobrom" ili "prilično dobrom", dok je nešto više od polovine ocjenjuje negativno - iako je znatno više smatra "prilično lošom" nego "vrlo lošom" (13 posto). Šezdeset četiri posto ispitanika ocjenjuje koheziju s imigrantima kao "lošu". Kohezija na poslu i u trgovinama doživljava se pozitivno. Većina je kritički gleda u stambenim područjima i školama. Međutim, kohezija između Austrijanaca i ukrajinskih ratnih izbjeglica smatra se znatno boljom nego kohezija s "izbjeglicama" per se. Samo 23 posto je izjavilo da koheziju s muslimanima smatraju "vrlo dobrom" ili "prilično dobrom".

(Vijesti.ba)