Objavljene prve fotografije svemira snimljene najvećom kamerom na svijetu

Opservatorij Vera C. Rubin otkrio je ekskluzivan pogled na prve slike zabilježene njenom moćnom astronomskom kamerom – a rezultati su impresivni.

Iznimno detaljne slike prepune su šarenih zvijezda i spiralnih galaksija. Na jednoj od fotografija, opservatorij je snimio dvije magline ispunjene svjetloružičastim oblacima plina i prašine.

Opservatorij „Rubin“, čije je otvaranje uživo prenošeno iz Doma omladine, predstavlja teleskop nove generacije opremljen najvećom digitalnom kamerom na svijetu. Ove prve slike označavaju važnu prekretnicu za opservatorij, koji će postati potpuno operativan kasnije ove godine.

Introducing...your sneak peek at the cosmos captured by @NSF–@doescience Vera C. Rubin Observatory!

Can you guess what regions of sky they are?

This is just a peek...join us at 11am US EDT for your full First Look at how Rubin will #CaptureTheCosmos!https://t.co/1a74X2edp8 pic.twitter.com/DE3tx2RQI4

— NSF-DOE Rubin Observatory (@VRubinObs) June 23, 2025

Predstavnici opservatorija podijelili su zadivljujuće snimke noćnog neba na društvenim mrežama uoči današnje službene prezentacije.

Osoblje opservatorija nije otkrilo tačne dijelove noćnog neba koji su zabilježeni na ovim slikama, već su zamolili korisnike društvenih mreža da pokušaju pogoditi. Neki su brzo primijetili da su svjetloružičaste magline zapravo Trifid i Laguna, koje se nalaze u sazviježđu Strijelca, otprilike 9.000 svjetlosnih godina udaljene od Zemlje.

BBC navodi da se na drugoj fotografiji vidi da je jedna od slika prikaz sazviježđa Djevice, koje sadrži više od 1.000 galaksija. Na fotografiji koju je snimio opservatorij „Rubin“ jasno se vide dvije spiralne galaksije kao svijetloplavi vrtlozi.

Astronomi planiraju koristiti ovu ogromnu kameru kako bi promatrali svemir sa Zemlje u dosad neviđenim detaljima. Opservatorij, u čijem radu sudjeluju i srpski znanstvenici, smješten je visoko u čileanskim Andama.

Kasnije ove godine, opservatorij „Rubin“ započet će proučavanje noćnog neba kao dio desetogodišnje misije. Snimajući slike otprilike svakih 40 sekundi, istraživači će sastaviti vremenski pregled vidljivog svemira kroz prostor i vrijeme. Kada misija bude završena, bit će prikupljen najveći optički astronomski skup podataka u historiji.

(Vijesti.ba)