Iran masovno hapsi špijune koji su sarađivali sa Izraelom

Vlasti tvrde da se radi o nužnim mjerama za očuvanje nacionalne sigurnosti, ali brojni posmatrači i aktivisti upozoravaju da je u pitanju pokušaj gušenja neslaganja i pojačane kontrole nad stanovništvom, piše Index.hr.

Infiltracija izraelskih agenata

Prema informacijama BBC Persian, iranski zvaničnici tvrde da su izraelski agenti bez presedana infiltrirali iranske sigurnosne strukture. Vjeruje se da su upravo informacije proslijeđene Izraelu omogućile niz atentata na visoke komandante Iranske revolucionarne garde (IRGC) i naučnike povezane s nuklearnim programom.

Potreseni razmjerama i preciznošću tih atentata, iranske vlasti pokrenule su široku akciju protiv svih koje sumnjiče za saradnju sa stranim obavještajnim službama. Tokom 12-dnevnog sukoba s Izraelom pogubljene su tri osobe optužene za špijunažu, dok su još tri smaknute odmah dan nakon proglašenog primirja.

Državna televizija prikazala je navodna priznanja nekih od uhapšenih, koji su, kako se tvrdi, priznali saradnju s izraelskim Mossadom. U međuvremenu, širom zemlje uhapšene su stotine osoba pod optužbom za špijunažu. Prema iranskoj novinskoj agenciji Fars, bliskoj Revolucionarnoj gardi, od 13. juna – kada je započeo izraelski napad na Iran – uhapšeno je više od 700 osoba.

Aktivisti za ljudska prava izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog tih događaja, podsjećajući da Iran često iznuđuje priznanja i provodi nepravedna suđenja. Strahuje se da bi broj pogubljenja mogao dodatno rasti.

Pritisak na medije

Iransko Ministarstvo obavještajnih poslova tvrdi da je u „neumornoj borbi“ protiv zapadnih i izraelskih obavještajnih mreža, uključujući CIA-u, Mossad i britanski MI6.

Pored talasa hapšenja, iranske vlasti počele su slati upozoravajuće poruke građanima čiji su brojevi telefona povezani s izraelskim stranicama na društvenim mrežama. U porukama se od njih traži da odmah napuste te stranice ili će biti krivično gonjeni.

Pritisak raste i na novinare koji rade za perzijske medije izvan zemlje, uključujući BBC Persian, Iran International i Manoto TV. Prema Iran Internationalu, Iranska revolucionarna garda uhapsila je roditelje i brata jedne voditeljice u Teheranu kako bi je prisilili da podnese ostavku zbog izvještavanja o ratu s Izraelom. Tokom organizovanog poziva koji su omogućili sigurnosni agenti, otac ju je upozorio da bi posljedice mogle biti još teže ako ne prekine saradnju s televizijom.

Slične prijetnje i zastrašivanja doživjeli su i novinari BBC Persiana. Iranske službe kontaktirale su njihove porodice, pravdajući moguće mjere protiv njih „ratnim stanjem“. Novinare su označili kao „mohareb“ – što znači „neprijatelj Boga“, optužba koja po iranskom zakonu nosi smrtnu kaznu.

Pojačana represija

Manoto TV je takođe izvijestio o prijetnjama porodicama svojih zaposlenika, od kojih se neki suočavaju s optužbama poput špijunaže i „neprijateljstva prema Bogu“ – krivičnim djelima koja se kažnjavaju smrću.

Posmatrači smatraju da su ove mjere dio šire kampanje zastrašivanja, ne samo prema aktivistima i novinarima, već i prema umjetnicima, piscima i porodicama žrtava prethodnih protesta. Posebno su meta oni povezani s protestima iz 2022. godine, koji su se održavali pod sloganom „Žena, život, sloboda“.

Tokom tih protesta stotine ljudi su ubijene, a hiljade uhapšene. Sada se hapse i članovi porodica ubijenih. Većina pritvorenih nije optužena ni za jedno konkretno krivično djelo, a brojni slučajevi vode se bez ikakvih transparentnih procedura.

Poređenje s događajima nakon iransko-iračkog rata

Tokom sukoba s Izraelom, iranske vlasti ozbiljno su ograničile pristup internetu. Iako je proglašeno primirje, potpuna povezanost još uvijek nije uspostavljena. Pristup društvenim mrežama poput Instagrama, Telegrama, YouTubea i mreže X već godinama je blokiran u Iranu i moguć je samo putem VPN servisa.

Zagovornici ljudskih prava sve češće porede trenutne događaje s 1980-im godinama, kada su vlasti brutalno obračunavale s političkom opozicijom tokom iransko-iračkog rata. Posebno podsjećaju na masovna pogubljenja iz 1988. godine, kada su hiljade političkih zatvorenika, od kojih su mnogi već izdržavali kazne, pogubljeni nakon tajnih suđenja pred tzv. „komisijama smrti“. Većina žrtava sahranjena je u neoznačenim masovnim grobnicama.

Postoji strah da bi Iran, nakon što mu je međunarodna pozicija dodatno oslabljena zbog rata s Izraelom, mogao ponovo krenuti istim putem – putem represije, zatvaranja i pogubljenja u pokušaju da uguši svaki trag pobune.

(Vijesti.ba)