Zašto biste se trebali zagrijavati prije trčanja? Pet važnih razloga

Istina je, međutim, posve drugačija. Stručnjaci iz područja sportske medicine, fizioterapije i kineziologije slažu se u jednom: zagrijavanje nije opcija, već ključan korak za sigurnije, efikasnije i ugodnije trčanje. Osim što smanjuje rizik od povreda, pravilno zagrijavanje poboljšava performanse i pomaže da se tijelo brže i lakše prilagodi naporu.

U nastavku pogledajte šta kažu stručnjaci i koji su konkretni razlozi zbog kojih se zagrijavanje ne bi smjelo preskakati.

Povećava tjelesnu temperaturu i cirkulaciju

Zagrijavanje podiže temperaturu mišića, zglobova i krvi, čime se povećava njihova elastičnost i poboljšava protok kisika. To omogućuje efikasnije pokrete, manju napetost u tijelu i veću spremnost za napor. Fiziološki gledano, toplije mišiće lakše je "pokrenuti", pa je manja šansa za istegnuća, grčeve ili bolne upale nakon trčanja.

Aktivira živčani sistem i poboljšava koordinaciju

Osim mišića, zagrijavanje "budi" i živčani sistem. Dinamičke vježbe poput zamaha nogama, iskoraka i rotacija trupa poboljšavaju vezu između mozga i tijela. To znači preciznije pokrete, bolju ravnotežu i veću kontrolu nad disanjem i držanjem tokom trčanja.

Priprema tijelo za bolju izvedbu

Naučne studije potvrđuju da dinamičko zagrijavanje može poboljšati fizičke sposobnosti – povećava izdržljivost, eksplozivnost i brzinu. Sportaši koji prije aktivnosti odrade ciljano zagrijavanje trče brže i efikasnije uz manji osjećaj napora. Čak i kod rekreativaca zagrijavanje može napraviti razliku u tempu i ukupnom dojmu treninga.

Mentalna priprema: Ulazak u ritam

Zagrijavanje ima i psihološku funkciju – to je trenutak u kojem se um usredsređuje na ono što slijedi. Tokom tih nekoliko minuta tijelo i um prelaze iz stanja mirovanja u stanje aktivnosti. Mnogi trkači svjedoče da im upravo taj prijelaz pomaže "ući u zonu" i smanjiti osjećaj napora u prvih nekoliko minuta trčanja.

Smanjuje rizik od povreda

Povrede su jedna od najčešćih posljedica preskakanja zagrijavanja. Istezanje mišića bez pripreme, pogotovo u hladnijim uslovima, može dovesti do bolova u listovima, stražnjoj loži, koljenima i donjem dijelu leđa.

Studije su pokazale da zagrijavanje, posebno ako uključuje vježbe za aktivaciju stražnje lože, može smanjiti rizik od povrede i do 50 POSTO.

Kako pravilno izgleda dobro zagrijavanje?

Preporuka stručnjaka jest dinamičko zagrijavanje koje uključuje pokretanje svih glavnih mišićnih grupa uz postepeno povećanje intenziteta. To mogu biti:

• Lagano trčanje na mjestu: Tri do pet minuta
• Pomicanje nogama: Naprijed-natrag i bočno
• Iskoraci s rotacijom trupa
• Aktivacija ramena i gornjeg dijela leđa
• Vježbe za stražnju ložu

Zagrijavanje bi trebalo trajati pet do deset minuta prije kraćeg treninga, odnosno 10 do 15 minuta ako planirate dužu ili intenzivniju aktivnost, posebno u hladnijem vremenu.

(Vijesti.ba)