Zabrinjavajuća pojava u Sredozemnom moru: "Alarmantno je"

Temperatura morske površine krajem juna i početkom jula redovno je prelazila 30 stepeni Celzijusa uz obalu Mallorce i na drugim područjima, što je šest do sedam stepeni iznad uobičajenog prosjeka.

To je vjerovatno toplije nego bazen u vašem lokalnom sportskom centru, piše BBC.

Prema dostupnim podacima, riječ je o najekstremnijem morskom toplotnom valu u zapadnom Sredozemlju dosad zabilježenom za ovo doba godine, koji je sedmicama zahvatao velike dijelove mora.

Iako se površina mora sada donekle hladi, brojne vrste teško podnose ovako dugotrajnu i intenzivnu vrućinu, što bi moglo imati posljedice i po riblje populacije.

Za usporedbu, većina bazena u rekreativnim centrima grije se na oko 28 stepeni, dok su olimpijski bazeni nešto hladniji – između 25 i 28. Dječiji bazeni su još topliji, s preporučenim temperaturama od 29 do 31 ili čak 30 do 32 stepena za bebe.

Šire se štetne bakterije i alge

Međutim, ove temperature nose i rizike. U toplijoj morskoj vodi koja se, za razliku od bazena, ne dezinfikuje hemikalijama, štetne bakterije i alge se šire znatno lakše.

Iako temperature od 30 stepeni i više nisu novost u Sredozemlju krajem ljeta, izuzetno su rijetke u junu, pokazuju podaci evropske službe Copernicus, organizacije Mercator Ocean International i mjerenja u španskim lukama.

"Ove godine je drugačije to što su temperature mora od 30 stepeni stigle puno ranije, što znači da možemo očekivati duže i intenzivnije ljeto", rekla je Marta Marcos, vanredna profesorica na Univerzitetu Balearskih otoka u Španiji.

"Ovdje sam odrasla i navikli smo na toplotne valove, ali ovakvi događaji postaju sve češći i jači."

"Svi smo izuzetno iznenađeni razmjerom ovog morskog toplotnog vala", dodala je Aida Alvera-Azkarate, okeanografkinja sa Univerziteta u Liègeu u Belgiji.

"To nas jako zabrinjava i bojim se da ćemo ovakve situacije ubuduće sve češće doživljavati."

Broj dana s ekstremno toplom površinom mora utrostručen u posljednjih 80 godina

Morski toplotni valovi postaju sve izraženiji i dugotrajniji jer čovječanstvo i dalje ispušta stakleničke plinove koji zagrijavaju planetu, ponajviše sagorijevanjem uglja, nafte i gasa.

Prema istraživanju objavljenom ove godine, broj dana s ekstremno toplom površinom mora utrostručio se tokom posljednjih 80 godina.

"Global warming je glavni uzrok morskih toplotnih valova. Zapravo se radi o prijenosu topline iz atmosfere u okean. Vrlo jednostavno", istakla je Marcos.

Sredozemno more je posebno ranjivo jer je poput kade – kako kažu naučnici – okruženo kopnom, a ne otvorenim okeanom. Zbog toga voda teže izlazi i brže se zagrijava kad je zrak topao, nebo vedro, a vjetrovi slabi – upravo kao što se dogodilo u junu.

"Sredozemlje je pravo hotspot klimatskih promjena", rekla je Karina von Schuckmann iz Mercator Ocean International, neprofitne naučne organizacije.

Toplina je dostigla vrhunac krajem juna i početkom jula, nakon čega su jači vjetrovi omogućili miješanje hladnijih dubljih slojeva s toplom površinom i donekle snizili temperaturu. Uprkos tome, more je i dalje toplije od prosjeka i moglo bi imati posljedice za morski život koje još ne poznajemo.

Za većinu organizama postoji temperaturna granica iznad koje ne mogu preživjeti, iako se ona znatno razlikuje među vrstama i jedinkama.

Međutim, morski organizmi mogu stradati i od dugotrajne izloženosti vrućini, koja im tokom ljeta iscrpljuje energetske rezerve do tačke gdje više ne mogu opstati.

"Morski toplotni valovi sve češći i rašireniji"

"Sjećam se kako smo prije četiri godine ronili u septembru i pronašli kosture mnogih, mnogih populacija", rekla je Emma Cebrian, ekologinja iz Centra za napredne studije u Blanesu, Španija.

Morske alge i livade posidonije u Sredozemlju su poput podvodnih šuma: dom stotinama vrsta, a istovremeno skladište ugljen-dioksida koji zagrijava planetu.

"Neke vrste su se dobro prilagodile tipično toplom Sredozemlju, ali često ne mogu podnijeti ovako ekstremne uvjete morskih toplotnih valova koji su sve češći i rašireniji", upozorila je dr. Cebrian.

Toplina može izazvati i tzv. sublethal učinke – pojave kada organizmi prelaze u stanje preživljavanja i prestaju da se razmnožavaju.

"Ako počnemo primjećivati ozbiljnije ekološke posljedice, gotovo sigurno će uslijediti i posljedice po ljude, primjerice smanjenje ribarstva", upozorio je Dan Smale, viši naučni saradnik u organizaciji Marine Biological Association u Plymouthu.

"Ovo je zaista alarmantno"

"Moraćemo pričekati i vidjeti, ali s obzirom na to koliko su temperature visoke već na početku ljeta, to je zaista alarmantno. Brzo zagrijavanje Sredozemlja je canary in a coal mine za klimatske promjene i morski ekosistem", kaže Smale.

Previše toplo more može dodatno pojačati ekstremne vremenske prilike. Više temperature znače i jače isparavanje, što povećava količinu vlage u atmosferi i može doprinijeti obilnim padavinama. Ako su uvjeti povoljni, to može dovesti do razornih poplava, poput onih u Libiji 2023. i Valenciji 2024.

Osim toga, toplija mora smanjuju učinak hlađenja koji stanovništvu obalnih područja inače donosi morski povjetarac.

"Ako stigne još jedan toplotni val kasnije tokom ljeta, sigurna sam da će biti užasno", zaključila je Marcos.

(Vijesti.ba)