Masovna pogubljenja, prikrivanje dokaza i bježanje od pravde: Ko štiti Tomislava Kovača?

FHP je u Dosijeu o Kovaču, koji je predstavljen 15. jula, iznio brojne sudski utvrđene činjenice, dokaze i dokumente koji govore o njegovoj ulozi u prisilnom premještanju i masovnim streljanjima Bošnjaka iz Srebrenice.

"U Dosijeu je opisano nekoliko masovnih streljanja, među kojima je najobimnije ono koje se dogodilo na Zemljoradničkoj zadruzi u selu Kravica u kojem su zatočenike mahom pogubili pripadnici policijskih snaga", rekla je na predstavljanju Dosijeu istraživačica FHP-a Katarina Maruna, prenosi RSE.

Tomislav Kovač je prethodno, 10. jula 1995, naredio da se deo snaga Ministarstva unutrašnjih poslova RS izdvoji kao samostalna jedinica i uputi u rejon Srebrenice.

Od 12. jula, uz Kovačevo znanje, pripadnici policije su zajedno sa Vojskom RS-a učestvovali u prisilnom premještanju civila iz baze pod zaštitom Ujedinjenih nacija i odvajanju i zarobljavanju muškaraca, navodi se u Dosijeu.

"Postoje brojni dokazi da se Kovač nalazio i na terenu. Dok su trajala masovna streljanja zatočenika, gotovo svakodnevno se sastajao sa vojnim i političkim rukovodstvom Republike Srpske", rekla je Maruna.

Prema vlastitom, ali i svjedočenju drugih pripadnika policije, Kovač je 14. jula bio u selu Kravica gdje je ubijeno više od hiljadu civila.

"Dok su trajala pokopavanja posmrtnih ostataka žrtava, on je prolazio pored Zemljoradničke zadruge (u Kravici) i pričao sa pripadnicima policije koji su u ovom zločinu učestvovali, a pre svega sa Nedeljkom Milidragovićem", rekla je Maruna.

Milidragović je jedan od osmorice optuženih kojima se pred Višim sudom u Beogradu sudi za masovna ubistva u Kravici.

Suđenje, koje je počelo 2016, je i dalje u fazi dokaznog postupka, a svi okrivljeni se brane sa slobode.

Šta kažu tužilaštva u Srbiji i BiH?

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije nije odgovorilo na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega protiv Tomislava Kovača nije pokrenuta istraga.

FHP je to tražio još 2006. godine.

"Početkom ove godine od Tužilaštva smo dobili zvaničnu informaciju da se protiv Kovača ne vodi nikakva istraga. I to je jedini odgovor koji smo dobili", rekla je Katarina Maruna.

U međuvremenu, optužnicu protiv nekada prvog čovjeka policije RS-a je 2017. podiglo Tužilaštvo BiH.

Tereti ga da je kontrolisao snage koje su učestvovale u genocidu.

Policija je, kako se navodi u optužnici, sprovela i operacije sakrivanja dokaza o pogubljenju, jer su posmrtni ostaci žrtava ekshumirani iz primarnih masovnih grobnica i ponovno ukopani u neobeležene sekundarne masovne grobnice.

Kovač je 2016. svjedočio na suđenju petorici bivših pripadnika snaga bosanskih Srba u Sarajevu putem video linka iz Beograda. Negirao je da je policija RS-a učestvovala u zločinima u Srebrenici.

Pred Haškim tribunalom bio je sve dok odbrane na suđenju ratnom lideru RS-a Radovanu Karadžiću, koji je uz vojnog komandanta Ratka Mladića, osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i ratnih zločina u BiH.

Sudsko veće je zaključilo da Kovač nije vjerodostojan svjedok jer "nepodudarnosti, pa čak i ratobornost koju je na mahove ispoljavao tokom svjedočenja, potiču od njegovih napora da minimizira svoje učešće u događajima u Srebrenici".

Gdje je i šta radi Tomislav Kovač?

"Živi u Beogradu kao slobodan čovjek i vlasnik je uspješnog biznisa", navodi Katarina Maruna iz FHP-a.

Kovač, koji ima dvojno državljanstvo Srbije i BiH, jedan je mnogih koji su u Srbiji našli utočište od krivičnog gonjenja u susednoj zemlji jer Beograd ne izručuje svoje državljane optužene za ratne zločine.

Čest je gost televizija sa nacionalnom frekvencijom gdje negira da su "Srbi učestvovali u zločinu u Srebrenici", ali i komentariše "aktuelna pitanja", od ruske invazije na Ukrajinu i rata u Gazi, do "mogućnosti izbijanja trećeg svjetskog rata".

U aprilu 2023. govorio je na konferenciji o opsadi Sarajeva u Beogradu sa koje je poručeno da je opsada "medijska i politička laž".

U martu 2024. u Domu Vojske Srbije je uz državne zvaničnike prisustvovao promociji knjige o "ratnom putu" Specijalne brigade policije, čiji su pripadnici učestvovali u genocidu.

Snage Vojske RS ubile su u Srebrenici i okolini 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti.

Uz presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je 2007. potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, Haški tribunal osudio je za zločine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija 16 osoba, od kojih sedam za zločin genocida.

(Vijesti.ba)