Padovi sa prozora, utapanja, trovanja... Kako umiru članovi ruske elite?

Iako zbog zatvorenosti Rusije ne postoji tačan i pouzdan broj, prema zapadnim agencijama i ruskim aktivistima više od 75 važnih osoba iz političkih, vojnih i poslovnih krugova Rusije umrlo je pod sumnjivim ili nerazjašnjenim okolnostima od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. do jula 2025. godine.

U to su uključeni oligarsi, političari, vojni zvaničnici i osobe povezane s državnim strukturama. Službena Moskva njihova je stradanja nazivala samoubistvima, padovima s prozora, slučajnim trovanjima, srčanim udarima ili nasilnim smrtima u porodičnim tragedijama.

Posljednji takav slučaj smrt je Romana Starovojta. Njegovo tijelo pronađeno je u moskovskoj četvrti Odintsovo, u kojoj žive mnogi članovi ruske elite. Ruski mediji saopćili su da je počinio samoubistvo u parku i to pištoljem koji mu je darovao predsjednik Putin.

Starovojt je od maja 2024. bio ministar saobraćaja, a prije toga bio je guverner Kurske oblasti koju su ukrajinske snage napale u augustu 2024. Vojni uspjeh Kijeva u toj regiji ponizio je Rusiju. Starovojt je smijenjen s ministarske funkcije neposredno uoči samoubistva.

Jevgenij Prigožin poginuo je u avionskoj nesreći dva mjeseca nakon što je pokrenuo pobunu protiv predsjednika Putina uz svoju plaćeničku vojsku Wagner. On i njegovi ljudi odigrali su značajnu ulogu u prvoj godini rata u Ukrajini, no kada su izrazili nezadovoljstvo vođenjem rata i krenuli u vojni pohod na Moskvu bilo je jasno da neće dugo trajati.

Jedna od rijetkih kompanija u Rusiji koja se na početku stidljivo oglasila protiv agresije na Ukrajinu, uz objašnjenje da će takav rat oslabiti ekonomiju, bio je Lukoil. Predsjednik tog energetskog diva Ravil Maganov umro je nakon navodnog pada s prozora bolnice u Moskvi, javlja Hina.

Padom s prozora svoj život su okončali i oligarh Pavel Antov i Marina Jankina, finansijska direktorica zapadnog vojnog okruga. Samoubistvo vješanjem počinili su Sergej Protosenja, bivši izvršni direktor Novateka, visoki menadžer u Gazpromu Aleksander Tjuljakov i Roman Malik, pukovnik zadužen za mobilizaciju.

Niz se nastavlja utapanjima u kadi i bazenu, padom niz stepenice, a najčešće navođeni razlog smrti je srčani udar. Ruski mediji nikada nisu istraživali šta stoji iza ovolikog broja smrtnih slučajeva utjecajnih ljudi, a službena Moskva tek bi izrazila saučešće i ignorisala upite zapadnih medija.

Ruski profesori i analitičari koji su pobjegli na zapad uglavnom se boje pod svojim imenom komentarisati ove smrti. No daju naslutiti kako su one posljedica složenih borbi za moć, kontrolu nad resursima i jasnog i brzog uklanjanja potencijalnih prijetnji režimu.

Sve to proizvodi dodatnu atmosferu straha i nesigurnosti unutar elite, što dodatno učvršćuje autoritarnu kontrolu i odvraća ih od toga da se suprotstave režimu. U tom smislu, sumnjive smrti služe i kao upozorenje onima koji bi mogli biti disidenti ili prijetnja.

Na tom tragu je i profesor Jeffrey Winters, politolog sa Univerziteta Illinois, autor knjige "Oligarsi" koji ističe kako je bogate ljude u Rusiji gotovo nemoguće ubiti bez odluke države. "To su milijarderi s tjelohraniteljima, s pristupom najboljoj medicinskoj njezi, privatnim vozačima, sa svim najboljim uslovima zaštite koju novac može kupiti", kazao je.

"Ne mogu direktno tvrditi, ali čini se logičnim da ih miče ona ista ruka koja im je i omogućila da postanu bogati, utjecajni ili visoko politički pozicionirani", dodao je.

Sve te sumnjive smrti Ukrajina koristi kako bi upozorila na bezobzirnost i bešćutnost ruskog režima i pojasnila zapadu protiv čega se Ukrajinci ustvari bore. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak izjavio je kako u Rusiji nelojalnost znači smrt.

Nekadašnja savjetnica Bijele kuće za Rusiju i odlična poznavateljica načina na koji Kremlj funkcionira Fiona Hill rekla je kako ne treba sve smrti stavljati pod isti nazivnik i zakopavati se u teorije zavjere, ali se ni ne treba čuditi što nedemokratski režim ne funkcionira na demokratski način.

Hill je u intervjuu za Guardian naglasila kako je to samo jedan segment rata Rusije sa zapadom koji već uveliko traje.

"Rusija se otvrdnula kao protivnik na načine koje vjerovatno nismo u potpunosti predvidjeli", navela je. Trovanja, atentati, kibernetički napadi, sabotaže i prijetnje infrastrukturi samo su dio iste taktike, zaključila je.

"Sindrom iznenadne smrti utjecajnih Rusa", kako je BBC lani prozvao ove slučajeve, nije počeo u vrijeme agresije na Ukrajinu. I prije napada na Ukrajinu barem 38 smrtnih slučajeva poslovnih ljudi koji su u nekom trenutku bili bliski Kremlju objašnjava se nesretnim ili misterioznim okolnostima.

Najpoznatiji slučaj je oligarh Boris Berezovski koji je počinio samoubistvo u svom domu blizu Londona. Britanski istražitelji su nakon istrage rekli da nisu pronašli nikakve dokaze da je riječ o nasilnoj smrti, no u prostoru društvenih mreža u to objašnjenje mnogi nisu povjerovali.

Kao što ni danas mnogi ne vjeruju da su utjecajni i bogati Rusi toliko nepažljivi ili psihički labilni.


(Vijesti.ba)