Ubod ose može da bude smrtonosan: Evo kako da na vrijeme prepoznate reakciju

Alergolozi upozoravaju da je otrov stršljena sto puta jači od venuma pčele i ose, a reakcija na ubod se ne može predvidjeti.

Svi barem jednom doživimo ubod nekog od ovih insekata, najčešće je to ubod pčele i ose, čak 90 posto nas. 

Kakav će ishod biti zavisi od toga da li će se kod osobe razviti alergijska reakcija i kakvog intenziteta. 

Ubodi ose, stršljena i pčele dovode najčešće do snažne alergijske reakcije. Pri prvom kontaktu pacijent stvori specifična antitijela, a svaki naredni ubod može da bude bolji, ali i poguban. 

Uglavnom su to snažne reakcije i neke od njih mogu dovesti i do anafilaktičkog šoka, navode ljekari.

Anafilaktički šok je alergijska reakcija koja je često opasna po život. 

Tegobe nakon uboda ose, pčele i stršljena

Tegobe koje idu uz sistemske alergijske reakcije su promjene na koži, gušenje, tegobe pri funkciji digestivnog trakta, poremećaj stanja svijesti, kardiološke promjene. Također je bitno napomenuti da ono što karakteriše anafilaktički šok jeste drastičan pad krvnog pritiska, pad cirkulacije zbog čega pacijent, ako se ne reaguje odmah, može da umre. 

Doza otrova prilikom uboda stršljena 100 puta je veća nego nakon uboda ose. Otrovi ose i stršljena su slični po sastavu, za razliku od pčele. 

Šta nakon uboda ose i pčela?

Treba imati na umu da ne smijete da dirate ili češete mjesto uboda. Možete ga zato hladiti ispod mlaza hladne vode i staviti na njega led. Pomažu i kortikosteroidnu mast ili kremu.

Ako vas ubode pčela, njenu žaoku sljuštite sa kože tupom stranom noža ili noktom. Nemojte hvatati žaoku pincetom ili između noktiju kako ne bi istisnuli ostatak otrova u kožu. Mjesto ujeda manje pčele ili ose treba oprati sapunom i vodom. Ukoliko se jave otok ili bol, stavite na mjesto uboda hladne obloge.

Ako vas insekt ubode u grlo, odmah se javite ljekaru, a u međuvremenu sisajte kockice leda.

Terapija je antialergijska i zavisi od težine kliničke slike. Ubod se liječi antihistaminicima i kortikosteroidima. Ako dođe do anafilaktičkog šoka, daje se intravenozno rastvor adrenalina, a u najtežim slučajevima i intrakardijalno. U infuziji se daju antihistaminici, kortikiosteroidi, noradrenalin.

Kod najvećih komplikacija daje kiseonik, a može se izvršiti traheotomija ili endotrahealna intubacija. 


(Vijesti.ba)