Dosjei su objavljeni na mrežnoj stranici Nacionalnog arhiva, gdje je navedeno da će ih biti objavljeno još. King je umro od metka atentatora u Memphisu, Tennessee, 4. aprila 1968., dok je sve više širio svoju pažnju sa nenasilne kampanje za jednaka prava Afroamerikanaca na ekonomska pitanja i pozive na mir.
Njegova smrt potresla je Sjedinjene Države u godini koja će također donijeti rasne nemire, demonstracije protiv Vijetnamskog rata i atentat na predsjedničkog kandidata Roberta F. Kennedyja.
Ranije ove godine, administracija predsjednika Donalda Trumpa objavila je hiljade stranica digitalnih dokumenata povezanih s atentatima na Roberta Kennedyja i predsjednika Johna F. Kennedyja, koji je ubijen 1963. godine.
Trump je tokom kampanje obećao veću transparentnost u vezi s Kennedyjevom smrću. Po preuzimanju dužnosti također je naredio pomoćnicima da predstave plan za objavljivanje dosjea koji se odnose na atentate na Roberta Kennedyja i Kinga.
FBI je čuvao dosjee o Kingu 1950-ih i 1960-ih, čak je i prisluškivao njegove telefone, zbog onoga što je ured tada lažno tvrdio da su njegove sumnje na veze s komunizmom tokom Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza. Posljednjih godina FBI je to priznao kao primjer "zloupotrebe i prekoračenja" u svojoj historiji.
Porodica vođe pokreta za građanska prava zamolila je one koji se bave dosjeima da "to čine s empatijom, suzdržanošću i poštovanjem prema kontinuiranoj tugi naše porodice" te osudila "svaki pokušaj zloupotrebe ovih dokumenata".
"Sada više nego ikad moramo odati počast njegovoj žrtvi posvećujući se ostvarenju njegovog sna – društva utemeljenog na suosjećanju, jedinstvu i jednakosti", naveli su u izjavi.
James Earl Ray, segregacionist i skitnica, priznao je ubistvo Kinga, ali je kasnije povukao svoju izjavu. Umro je u zatvoru 1998. godine.
Kingova porodica podsjetila je da je 1999. godine u Tennesseeju podnijela građansku tužbu zbog nezakonite smrti koja je dovela do toga da je porota jednoglasno zaključila da je King "bio žrtva zavjere u koju su bili uključeni Loyd Jowers i neimenovani saučesnici, uključujući vladine agencije kao dio šire sheme".
Presuda je također potvrdila da je neko drugi, a ne James Earl Ray, bio strijelac te da je Ray namješten da preuzme krivicu. Jowers, nekada policajac iz Memphisa, ispričao je u emisiji Prime Time Live na ABC-u 1993. godine da je učestvovao u zavjeri za ubistvo Kinga. Izvještaj Ministarstva pravosuđa iz 2023. godine njegove je tvrdnje nazvalo sumnjivima, javlja Index.
(Vijesti.ba)