Obilježena 33. godišnjica zločina u logoru "Keraterm"

 Obilježana je 33. godišnjica zločina u logoru Keraterm. Naša obaveza je da obilježimo Ketarerm i druge logore, da se sjetimo ali i obaveza da pamtimo. Ovo je jedno od 55 obilježavanja koliko u toku godine na području cijele BiH organizira Savez logoraša u BiH bilo sa svojim organizacijama - članicama bilo sa našim partnerima, ustanovama, institucijama drugim organizacijama žrtava torture - kazao je Feni predsjednik Saveza logoraša u BiH Seid Omerović.

Dodao je da je ovo ne samo sjećanje, nego i pamćenje i izvlačenje zaključaka na osnovu ono što se dešavalo.

- I ti zaključci treba da poluče adekvatan zakon koji će tretirati ovu kategoriju ljudi, odnosno da status logoraša bude adekvatno i sistemski riješen, a to je donošenjem adekvatnog Zakona o žrtvama ratne torture i adekvatnog društvenog statusa ovih zaslužnih ljudi - kazao je Omerović.

Naglasio je da Savez logoraša u BiH neće odustati od institiranja na donošenju ovog Zakona.

- Logoraši su jedna populacija koja je do današnjih dana jako aktivna, kvalitetna, dala ogromnu žrtvu, odmah poslije branilaca u agresiji na BiH, a ono što politički predstavnici ni do današnjeg dana nisu minum isporučili a to su prava i status logoraša kroz adekvatan zakon. To su stvari od kojih Savez neće odustati. Zakon bi prije svega regulisao institucionalno planski koncept postojanja logora i činjenicu postojanja poslijeratnih 200.000 logoraša od kojih je jako veliki broj upravo ovdje na području Prijedora, ali i postojanje ostalih oko 650 - 700 što logora, što mjesta zatočenja - kazao je Omerović.

Regionalni savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša "Prijedor `92." i Udruženje logoraša Kozarac podsjećaju da je logor "Keraterm" formiran u prijeratnoj tvornici keramike, u maju 1992. godine, od organa koje je postavio SDS, koji nasilno preuzimaju vlast i kontrolu nad cijelim Prijedorom na početku agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Četiri prostorije-hale tvornice, do tada korištene kao skladišta gotovih proizvoda, postale su prostorije za teror i egzekucije oko 3.000 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa tih područja.

Njihova tijela su nađena po masovnim grobnicama Tomašice, Starih Kevljana, Jakarine Kose.

Stravične scene o teroru u logoru, kada je samo u jednoj noći strijeljano 190 logoraša, pred sudovima su posvjedočili preživjeli logoraši: Fikret Alić, Jusuf Arifagić, Teofik Kulašić...

Taj mostruozni čin i druge dokazane zločine u Keratermu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu naveo je i u optužnici protiv tadašnjeg predsjednika Srbije, a više od 30 odgovornih osoba iz tadašnje civilne i vojne vlasti RS i Prijedora, te paravojnih jedinica, uprave i čuvara tog i drugih prijedorskih logora, dokazano su proglašeni krivim i kažnjeni dugotrajnim zatvorskim kaznama.

- Postojeća zakonska "rješenja", preživjele logoraše "štite" na način da im i danas ispostavljaju kazne u vidu "troškova prvobranilaštva RS" u hiljadama KM, i danas oko 100.000 živih svjedoka nemaju zdravstvenu rehabilitaciju, ikakvo prvenstvo u zapošljavanju, ikakvu stvarnu zaštitu i konkretna prava niti nakon tri decenije - navode iz Saveza logoraša u BiH.

Savez logoraša u BiH poručuju da će predvoditi stranu dokazane i dokumentovane istine i pravde, nastaviti širiti istinu svijetom za generacije koje dolaze.

(Vijesti.ba / FENA)