Predstavnički dom PSBiH o izmjenama Zakona o SIPA-i i etničkoj zastupljenosti u institucijama BiH

Predloženim zakonom vrši se izmjena i dopuna Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu radi osiguranja kontinuiteta rukovođenja tom agencijom.

Kako je navedeno u obrazloženju predloženog zakona, u članu 10. Zakona propisano je da, ako direktor nije u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odgovornosti, ispunjava ih zamjenik direktora, sve dok ih direktor ponovo ne bude u mogućnosti preuzeti ili do imenovanja novog direktora.

Emrić navodi da odredbama Zakona nije propisano rukovođenje SIPA-om u situacijama kada direktor nije u mogućnosti da ispunjava svoje dužnosti i odgovornosti ili ukoliko samovoljno napusti dužnost ili prestanak vršenja dužnosti nastupi iz drugih okolnosti, a da radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno ili da zamjenik direktora iz drugih razloga nije u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti i odgovornosti, te je zbog toga izmjenom i dopunama člana 10. Zakona potrebno propisati rukovođenje i u navedenim situacijama.

- Budući da je direktor samovoljno otišao iz SIPA-e i prekinuo vršiti dužnosti i odgovornosti direktora prije razrješenja od strane Vijeća ministara BiH, a kako radno mjesto zamjenika direktora nije popunjeno, to je hitno potrebno zakonom urediti aktuelnu situaciju radi osiguranja kontinuiteta zakonitog rukovođenja SIPA-om.

Radi se o izmjeni i dopunama zakona visokog stepena hitnosti, koji je formuliran na jednostavan način tako da se može razmatrati u jednom čitanju - naveo je Emrić.

Jedna od predviđenih tačaka dnevnog reda je i "Razmatranje podataka o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama BiH - uzroci i posljedice neprovođenja Ustava i zakona BiH kojima je utvrđena proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama BiH", čiji su predlagač poslanici: Jasmin Emrić, Ermina Salkičević-Dizdarević, Elvisa Hodžić, Šemsudin Mehmedović i Aida Baručija.

Kako su naveli predlagači ove tačke, konkretni podaci o zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih na dan 20. decembara 2024. godine u institucijama Bosne i Hercegovine su nedvosmisleni, ali istovremeno i zabrinjavajući, a prikupljeni su od 71 institucije. Pet institucija nisu dostavile tražene podatke, a za tri su korišteni javno dostupni podaci iz 2023. godine.

- Ukratko, od analizirane 74 institucije, Bošnjaci su u debalansu u 62 institucije uzimajući u obzir broj koji im pripada prema zakonima Bosne i Hercegovine. Posebno zabrinjava činjenica da je na višerangiranim pozicijama, koje su rukovodeće i bolje plaćene, Bošnjaka znatno manje, ali ih ima više na pozicijama zaposlenika sa srednjom stručnom spremom što zamagljuje ukupan broj zaposlenih i stvarno stanje. Nadalje, grubo su prekršeni Ustav BiH i državni zakoni u dijelu koji propisuje etničku strukturu rukovodilaca institucija - navodi se u dostavljenom materijalu.

Što se tiče zaposlenih iz reda Ostalih, predlagači navode da je zabrinjavajuće da broj rukovodećih državnih i policijskih službenika koji se izjašnjavaju kao Ostali nije ni blizu zakonom utvrđenog broja, kao i to da u mnogim institucijama nema niti jedan zaposleni iz reda Ostalih.

- Mora se odmah utvrditi stvarno stanje nacionalne zastupljenosti u svim institucijama i zahtijevati dosljedno provođenje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine po pitanju proporcionalne nacionalne zastupljenosti u institucijama na državnom nivou - navedeno je između ostalog u materijalu dostavljenom poslanicima.

Na dnevnom redu hitne sjednice Predstavničkog doma trebalo bi da se nađe i Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH.

(Fena.ba)