Pretjerano spavanje lošije djeluje na naš mozak od manjka sna

Vjerovatno nikome to više nije novost - manjak sna je loš za vaš mozak, srce i cjelokupno zdravlje.

Ali šta je sa "previše" sna? Nedavni izvještaji zaključili su da spavanje duže od devet sati može biti gore za zdravlje nego manjak sna.

Pa, koliko sna nam je zaista potrebno? I šta nam to što puno spavamo zapravo govori o našem zdravlju?

San je ključan za naše zdravlje. Zajedno sa ishranom i fizičkom aktivnošću, san predstavlja jedan od stubova zdravlja.

Tokom sna u tijelu se dešavaju fiziološki procesi koji nam omogućavaju da normalno funkcionišemo kada smo budni - uključujući oporavak mišića, učvršćivanje sjećanja i regulaciju emocija.

Fondacija za zdrav san, vodeća neprofitna organizacija u Australiji koja pruža informacije zasnovane na dokazima, preporučuje odraslima da spavaju sedam do devet sati tokom noći.

Nekim osobama je prirodno da spavaju kratko i da dobro funkcionišu sa manje od sedam sati.

Međutim, za većinu ljudi, spavanje manje od sedam sati ostavlja negativne posljedice. One mogu biti kratkoročne - na primjer, nakon loše prespavane noći možete imati manje energije, biti loše volje, pod većim stresom i teško se koncentrisati na poslu.

Dugoročno, nedostatak kvalitetnog sna predstavlja veliki rizik po zdravlje. Povezan je sa povećanim rizikom od:

*bolesti srca i krvnih sudova (poput infarkta i moždanog udara)

*metaboličkih poremećaja, uključujući dijabetes tip 2

*lošeg mentalnog zdravlja (depresija, anksioznost)

*raka

*povećanog rizika od prerane smrti

Jasno je, dakle, da nedovoljno sna nije dobro.

Da li je i previše sna štetno?

U jednoj nedavnoj studiji, istraživači su analizirali rezultate 79 drugih studija koje su pratile ljude tokom najmanje godinu dana i mjerile kako dužina sna utiče na zdravlje i rizik od smrtnosti.

Otkrili su da su ljudi koji spavaju manje od sedam sati imali za 14 odsto veći rizik od prerane smrti u posmatranom periodu, u poređenju sa onima koji spavaju sedam do osam sati. To nije iznenađujuće s obzirom na već utvrđene rizike nedostatka sna.

Ali, takođe je otkriveno da su osobe koje spavaju duže od devet sati imale još veći rizik od prerane smrti - čak 34 odsto veći u odnosu na one koji spavaju sedam do osam sati.

Slično je pokazala i studija iz 2018. godine, koja je analizirala 74 ranije studije i našla da je duže spavanje povezano sa 14 odsto većim rizikom od smrtnosti.

Istraživanja su takođe povezala dug san (više nego što je preporučeno za vašu dob) sa zdravstvenim problemima kao što su:

*depresija

*hronični bol

*gojaznost

*metabolički poremećaji

Zvuči alarmantno? Možda. Ali važno je razumjeti - ova istraživanja pokazuju samo povezanost, a ne da dug san izaziva bolesti ili smrt.

U čemu je onda veza?

Postoji više mogućih razloga zašto je dug san povezan sa lošim zdravljem.

Ljudi sa hroničnim bolestima često duže spavaju. Njihovom tijelu je možda potreban dodatan odmor, ili duže ostaju u krevetu zbog simptoma bolesti ili neželjenih efekata lijekova.

Takođe, moguće je da i pored dugog boravka u krevetu, ne dobijaju kvalitetan san, pa pokušavaju da "nadoknade" izgubljeno spavanje.

Osim toga, znamo da faktori rizika za loše zdravlje, poput pušenja ili gojaznosti, takođe utiču na kvalitet sna.

To znači da neki ljudi više spavaju zato što već imaju zdravstvene probleme, a ne da im je dug san te probleme izazvao.

Jednostavno rečeno: dugo spavanje može biti simptom lošeg zdravlja, ne njegov uzrok.

Koliko sna je idealno?

Razlozi zašto neki ljudi spavaju manje, a drugi više, zavise od individualnih razlika, koje još ne razumijemo u potpunosti.

Potrebe za snom mogu zavisiti od starosti.

Djeci i tinejdžerima često treba više sna - preporuka za njih je osam do 10 sati, a često idu kasnije na spavanje i kasnije ustaju.

Starije osobe možda provode više vremena u krevetu, ali ako nemaju poremećaj sna, potrebna količina sna ostala bi ista kao u mlađim godinama.

Za većinu odraslih, sedam do devet sati sna je optimalno, prenosi RTS.

Ali nije samo količina sna važna - kvalitetan san i redovan raspored spavanja i buđenja su jednako važni, ako ne i važniji za zdravlje.

Zaključak

Pošto mnogi odrasli ne spavaju dovoljno, bolje je da se fokusiramo na to kako da poboljšamo svoj san, nego da se brinemo da ga imamo previše.

Ako želite da povećate šanse za dobar san:

*izlažite se sunčevoj svjetlosti i budite aktivni tokom dana

*održavajte redovan ritam spavanja

*sat vremena prije spavanja izbjegavajte ekrane i stresne aktivnosti

*obezbijedite da je vaša spavaća soba tiha, mračna i udobna.

Ako primijetite da redovno spavate mnogo duže nego obično, možda vam tijelo šalje poruku da nešto nije u redu.

(Vijesti.ba)