Udruženi poduhvat HDZ-a i SNSD-a: Gdje je proporcionalnost u Žepču, Stocu, Čapljini, Livnu, Kiseljaku?

"Zaustavljanje ostvarivanja strateškog cilja HDZ-a i SNSD-a" tema je press konferencije koja se danas održala u zgradi PSBiH.

Medijima su se obratili zastupnici u PDPSBiH Šemsudin Mehmedović, Jasmin Emrić i Aida Baručija.

"Trend eliminacije Bošnjaka iz institucija Bosne i Hercegovine, a posebno na rukovodećim pozicijama se nastavlja, i nažalost, ubrzava. To predstavlja kontinuirano i plansko urušavanje institucija na koje upozoravam već dvije godine", poručio je Mehmedović.

"Ovaj proces obezvrjeđivanja Bošnjaka i Bosanaca nije počeo od jučer. Naprotiv, to je plansko partnerstvo HDZ-a i SNSD-a i započelo je onog trenutka kada se u politička pregovaranja unio novi momenat nepoštivanja Ustava i zakona Bosne i Hercegovine. Kontinuirano se godinama unazad nameće neustavno pravilo da tzv. legitimno predstavljanje podrazumijeva paritetnu zastupljenost u državnim institucijama. Naglašavam ono što je ovdje najvažnije - ustavna kategorija jeste proporcionalna zastupljenost!

O poštivanju Ustava i zakona nema pregovaranja. Oni se poštuju i provode!

S obzirom na to, u državi u kojoj živi 50,11% Bošnjaka i koji sa najmanje 50% indirektnih poreza učestvuju u finansiranju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine, očigledno je da Bošnjacima prije svega namijenjena uloga bankomata, odnosno da uredno uplaćuju PDV i pune budžet, a drugi će rukovoditi institucijama Bosne i Hercegovine!

Bošnjacima je pripalo svega 20% ili petina direktorskih pozicija koje su morale biti popunjene prema Popisu iz 2023. Nadalje, u znatnom broju institucija državni službenici, koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, svedeni su na trećinu, što je nezakonito i nedopustivo. Poseban problem su pozicije rukovodećih državnih službenika", kazao je Mehmedović.

"Dok Dragan Čović tvrdi da „Hrvati nisu u dovoljnoj mjeri kapacitirani u državnim institucijama“, a političari iz reda SNDS-a da najveće bošnjačke stranke stalno nastoje da ostvare prevagu u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini i da namjeravaju da vladaju Bosnom i Hercegovinom bez Srba i Hrvata, stvarno stanje je suprotno. Zvanični podaci koje smo dobili kao odgovore na zastupnička pitanja demantiraju navedene teze. Osim toga, naglašavam da HDZ nema eksluzivno pravo na sve što ima predznak „hrvatski“, pa tako ni pozicije koje prema Ustavu pripadaju Hrvatima nisu miraz HDZ-a, kao što ni SND-u ne pripada sve što ima predznak „srpski“.

Predsjedavajuća Vijeća ministara debalans Bošnjaka opravdava tim, kako kaže Borjana Krišto, što su ovakva imenovanja „sukladna s rezultatima natječaja“.

Prema njoj, Bošnjaci nisu dovoljno stručni i obrazovani da budu direktori niti rukovodeći državni službenici. Možda je najbolje rješenje da Bošnjaka nema nikako?

Međutim, istina je nešto sasvim drugo.

Konkursi za prijem u državnu službu su fingirani, a Bošnjaci su kao etnička grupa grubo diskriminirani, a to je rezultat udružene aktivnosti decenijskih strateških partnera HDZ-a i SNSD-a i, nažalost, dugogodišnje pasivnosti većine bošnjačkih kadrova u institucijama. Na sjednici ćemo iznijeti detaljnije informacije. Suština je da su podaci poražavajući za Bošnjake i Ostale.

Ovo se hitno mora zaustaviti. Tražimo poštivanje zakona Bosne i Hercegovine i insistiramo na uspostavljanju balansu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine", poručio je i dodao da je konstitutivnost ustavna kategorija kojom je utvrđen princip proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda na svim nivoima u Bosni i Hercegovini.

"Osim debalansa u institucijama na nivou države Bosne i Hercegovine, želim da ukažem i na činjenicu da su Bošnjaci u institucijama Republike Srpske (entitetskim, gradskim i općinskim), zaposleni na nivo statističke greške.

Nisu u puno boljem položaju ni u Federaciji Bosne i Hercegovine. I pored toga što Bošnjaci pune federalni budžet sa više od 80% sredstava, entitetskim institucijama sa najvećim budžetom upravljaju funkcioneri HDZ-a. Navest ću samo neke: javna preduzeća Ceste Federacije, Autoceste Federacije, Fond za zaštitu okoliša, Zavod zdravstvenog osiguranja itd. Ustavnim principom proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda jasno je utvrđeno da na rukovodećim pozicijama, kao i na svim drugim pozicijama u Federaciji, mora biti najmanje tri puta više Bošnjaka od Hrvata. Međutim, izgleda da je u praksi prevladao paritet Hrvata i Bošnjaka, što predstavlja grubo kršenje Ustava i zakona.

Postavljam jasno pitanje:

Zašto se proporcionalnost ne primjenjuje u Žepču, Stocu, Čapljini, Livnu, Kiseljaku?

Zašto Bošnjaci nisu jednakopravni i kapacitirani u općinskim, kantonalnim i federalnim institucijama?

Na ove probleme ukazuje federalni zastupnik Sanel Kajan, ali ne može se on sam baviti ovim problemom. Mora postojati jasan institucionalan odgovor Bošnjaka i mora se insistirati na proporcionalnoj zastupljenosti u svim institucijama i na svim nivoima vlasti."

Pozvao je premijera Nermina Nikšića da sa saradnicima posjeti navedene općine u Federaciji i lično se uvjeri u razmjere diskriminacije Bošnjaka u općinskim službama.

"Pozivam sve dužnosnike, službenike, namještenike, sve zaposlene kojima je Bosna i Hercegovina na srcu da se snažno suprotstavimo ovim trendovima, jer ćemo se svi zajedno dovesti u poziciju kakvu imaju danas Palestinci u Gazi.

Kada nepravda postane pravilo, OTPOR je obaveza. Ovo shvatite vrlo ozbiljno.

Odgovorni smo mi u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i evo, mi dižemo svoj glas. Nećemo dozvoliti majorizaciju Bošnjaka.

Odgovorni su i Vijeće minstara i ministri trojke, a najviše generalni sekretar Vijeća ministara koji svojim pravnim mahinacijama grubo krši i Ustav i zakone i kontinuirano ne poštuje Parlamentarnu skupštinu. Robert Vidović je odbio da prisustvuje današnjoj sjednici i odgovori na pitanja zastupnika.

Pozivam Roberta Vidovića da ponovo pročita poslovnike oba doma državnog Parlamenta i obavezno, Zakon o upravi, jer iz njegovog odgovora prizlazi da ga nije baš najbolje shvatio, a posebno da obrati pažnju na članove 19, 27. i 61. istog zakona.

Vidović nije na čelu neke nevažne „stručne i administrativno-tehničke službe“, kako se predstavlja. To je osoba koja upravlja svim procesima u državi i na raspolaganju ima službeni automobila vrijedan 150 hiljada konvertibilnih maraka 24 sata dnevno.

Prisustvo je odbio i direktor Regulatorne agencije za komunikacije Draško Milinović. Svjestan je da ne postoji opravdanje što je u odjeljenju RAK-a u Mostaru, od 12 osoba, zaposleno 0 Bošnjaka, a u Banja Luci od ukupno 22 zaposlene osobe niti jedna nije iz reda Bošnjaka!

I direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija ismijava Parlamentarnu skupštinu i na sjednicu šalje pomoćnika direktora, zamislite „za poslovne usluge“. Tegeltija dobro zna da u Upravi nedostaje čak 217 Bošnjaka i 60 iz reda Ostali, a da je zaposleno 164 Srba više i 121 Hrvat više nego što bi prema zakonu trebao biti.

Za ovakvo stanje je najodgovornija Agencija za državnu službu, ali i pravosuđe Bosne i Hercegovine, kao i svaki pojedinac koji zauzima poziciju na kojoj se donose odluke u tom pogledu.

I što je najvažnije, prije sat vremena smo obaviješteni da na sjednicu neće doći kadar HDZ-a Anita Markić, trenutno direktorica Agencije za državnu službu.

Nedolazak obrazlaže ustaljenom floskulom „zbog ranije preuzetih, neodloživih obveza“ te dodaje da „nazočnost u svojstvu gosta na sjedinici nije obvezujuća“ te da ona „za svoj rad i upravljanje odgovara Vijeću ministara Bosne i Hercegovine“.

Gospođo Markić, na sjednicu ste pozvani u svojstvu rukovodioca državne institucije, koja je dio izvršne vlasti nad kojom Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine provodi parlamentarni nadzor, a imate i zakonsku obavezu u tom pogledu. To je elementarno znanje o državi i državnoj upravi. I sama Agencija na čijem ste čelu krši zakon.

To mora odmah prestati. Ispravimo nepravdu koja se godinama čini nad najbrojnijom populacijom, Bošnjacima", poručio je Mehmedović.

Medijima se obratila i zastupnica Aida Baručija.

"Zajedno sa kolegama zastupnicima, potpisala sam zahtjev za hitnu sjednicu zato što podaci o trenutnoj nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim institucijama ukazuju na to da se krše i Ustav Bosne i Hercegovine i zakoni Bosne i Hercegovine koji ovo pitanje definiraju, a to se naročito odnosi na Bošnjake. To je nedopustivo.

Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine, a član 7. Zakona o upravi precizira da u se organima uprave osigurava odgovarajuća nacionalna zastupljenost državnih službenika i zaposlenika u skladu s nacionalnom strukturom stanovništva, a prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini. Ove odredbe su jasne i precizne, a državne institucije ih moraju poštovati. Bilo kakva objašnjenja ili izgovori o tome što se ne poštuju navedene odredbe su nepotrebne.

Procentualni omjer koji moraju poštovati sve institucije na nivou Bosne i Hercegovine, kako nalažu Ustav Bosne i Hercegovine i državni zakoni, posebno član 7. Zakona o upravi, je Popis iz 2013. godine (osim za policijske organa na koje se odnosi Popis iz 1991.). Pored toga, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, mijenjajući Ustav Federacije BiH na dan izbora, 2. oktobra 2022. godine, koristio je Popis iz 2013. godine.

Problem sa kojim smo suočeni ne tiče se samo jedne stranke. Riječ je o opstanku jednog naroda, ali države, jer je poštivanje Ustava i zakona minimum postojanja jedne države, a to se odnosi i na odredbe o nacionalnoj strukturi zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine", poručila je Baručija.

(Vijesti.ba)