Nestašica doniranih organa u svijetu

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), samo deset posto globalne potrebe za transplantacijama bude ispunjeno. Iako bi mnogi organi mogli spasiti živote, oni se odbacuju zbog straha da nisu dovoljno "dobri". U stvarnosti, mnogi od tih organa bi uz nove medicinske tehnologije bili potpuno funkcionalni.

Moderna era transplantacijske medicine započela je 1954. godine, kada je uspješno obavljena prva transplantacija bubrega između jednojajčanih blizanaca. Od tada su ogromni pomaci u hirurgiji, imunologiji i intenzivnoj njezi omogućili da transplantacija postane standardna terapija za mnoge teško oboljele pacijente. Ipak, i dalje ostaje ključna prepreka, premalo dostupnih organa, i to uprkos sve većem broju donacija.

Statistika je zabrinjavajuća. U Evropi se, na primjer, 21 posto doniranih bubrega i čak 58 posto srca nikada ne transplantira.

U najnovijoj studiji objavljenoj u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet, međunarodni tim stručnjaka, uključujući prof. dr. Andreasa Zuckermanna sa Medicinskog univerziteta u Beču, analizira nove načine kako se donirani organi mogu bolje sačuvati, procijeniti i čak popraviti prije transplantacije.

U fokusu je tehnologija perfuzije, proces u kojem se organi nakon vađenja iz tijela povezuju na posebne aparate i ispiru specijalnim tekućinama. Na ovaj način organi se ne samo održavaju "živima", već se mogu i poboljšati. Perfuzija omogućava ljekarima da smanje upalne procese, uklone virusne infekcije i čak promijene krvnu grupu organa kako bi odgovarao većem broju pacijenata. Takvi zahvati organima daju drugu šansu, a pacijentima novu nadu.

"Samo u Sjedinjenim Američkim Državama se godišnje odbaci oko 50.000 organa potencijalno pogodnih za transplantaciju", ističe dr. Zuckermann. "Uz ove nove metode, veliki broj tih organa mogao bi biti iskorišten."

Osim napretka u očuvanju ljudskih organa, istraživači traže i alternative. Jedna od njih je ksenotransplantacija, presađivanje organa životinjskog porijekla. Najviše nade polaže se u genetski modificirane organe svinja, koji se već testiraju u ranim kliničkim studijama. Iako su ovo još uvijek eksperimentalni zahvati, njihova uspješnost bi mogla zauvijek promijeniti svijet transplantacija.

Ipak, rješavanje nestašice organa nije samo medicinsko pitanje. Kako upozorava dr. Zuckermann, problem zahtijeva i bolje organizovane zdravstvene sisteme, jasnije zakonske okvire i veću podršku društva za donorski sistem.

(Vijesti.ba)