Njemački kancelar Friedrich Merz sve je izoliraniji među evropskim liderima, jer odbija podržati plan Evropske komisije o suspenziji istraživačke saradnje s Izraelom, iako se u Gazi pogoršava humanitarna katastrofa.
Evropska komisija je ove sedmice predložila djelimičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela, tvrdeći da izraelska vlada snosi odgovornost za humanitarnu katastrofu koja prijeti gotovo cijelom stanovništvu Gaze. Mnoge zemlje EU podržavaju prijedlog, ali Njemačka ga i dalje blokira, što bi predstavljalo značajan zaokret od njene dosadašnje čvrste podrške Izraelu, piše Politico.
Pritisak raste i u samoj Njemačkoj, gdje vladajući Socijaldemokrati (SPD) i dio opozicije traže konkretnije mjere. SPD je u junu pozvao vladu da prestane blokirati mjere EU protiv Izraela. Poslanica SPD-a Derya Türk-Nachbaur poručila je da očekuje konkretnu odluku nakon planirane diplomatske posjete ministara vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva Izraelu.
Merz ipak popušta
Komisija je u ponedjeljak otvoreno optužila Izrael za kršenje međunarodnog humanitarnog prava, navodeći opasnost od gladi, uz hiljade civilnih žrtava i kolaps osnovnih usluga u Gazi. Uprkos hitnosti, prijedlog o suspenziji izraelskog pristupa programu Horizont Evropa trenutno nema dovoljan broj glasova u Vijeću EU, a Njemačka i još tri zemlje ga blokiraju.
Ipak, Merz pokazuje znakove popuštanja. Izjavio je da će Berlin sačekati rezultate predstojeće diplomatske misije, ali da zadržava pravo na dodatne mjere.
U međuvremenu, i Italija razmatra promjenu stava, dok je Nizozemska već podržala suspenziju trgovinskog poglavlja sporazuma s Izraelom zbog zastoja u pružanju humanitarne pomoći.
Ako Njemačka promijeni kurs, mogla bi preokrenuti ravnotežu snaga u EU i otvoriti put za šire sankcije protiv Izraela. Zvaničnici EU mogli bi hitno biti pozvani u Brisel kako bi glasali o mjeri, ali njen pravni tekst još nije preveden na sve jezike članica, što usporava odluku.
Priznanje palestinske države
Francuska i Velika Britanija najavile su da će u septembru na Generalnoj skupštini UN-a formalno priznati palestinsku državu, dok su Španija, Irska i Slovenija to već učinile. U Belgiji je odluka odgođena zbog podijeljenih stavova u vladajućoj koaliciji.
U Holandiji je parlament čak prekinuo ljetnu pauzu kako bi raspravljao o krizi u Gazi, te zabranio ulazak dvojici izraelskih ministara – postavši druga članica EU, nakon Švedske, koja je uvela lične sankcije članovima Netanyahuove vlade.
Na nivou Evropske komisije također vladaju podjele. Potpredsjednica Komisije Teresa Ribera kritikovala je predsjednicu Ursulu von der Leyen zbog odugovlačenja, naglasivši da je EU-ova neodlučnost sramotna s obzirom na razmjere patnje u Gazi.
- Sama činjenica da EU ne može postići dogovor ni o simboličnoj mjeri – to je ruganje s obzirom na razmjere stradanja - poručila je Bushra Khalidi iz Oxfama.
(Vijesti.ba)