Svečano otvorena džamija u džematu Jezerski-Dijelovi u Bosanskoj Krupi

Svečanosti su prisustvovali najviši predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini - reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić, glavni imam Medžlisa Bosanska Krupa Muhamed ef. Begić, brojni imami, predstavnici lokalnih vlasti, te vjernici iz svih dijelova Krajine.

- Danas, braćo i sestre, prisustvujemo velikom i blagoslovljenom događaju. Ne otvaramo samo još jednu građevinu. Otvaramo srce zajednice, školu odgoja i morala, prostor susreta i učenja - kazao je ovom prilikom reisu-l-ulema Kavazović.

Osvrnuvši se na važnost džamije u životu jednog muslimana i zajednice u cjelini, on je istakao njenu duboku povezanost s identitetom i kulturom bošnjačkih muslimana. Naglasio je da džamija nije samo prostor za obavljanje ibadeta, već i temelj društvenog poretka, mjesto koje oblikuje moralni karakter zajednice, mjesto susreta i solidarnosti, ali i svojevrsni putokaz ka univerzalnim vrijednostima.

- Džamija nas uči kako da budemo bolji ljudi, kako da ispravno mjerimo u trgovini, u poslu, u pravdi i u međusobnim odnosima. Ako nekome ne isplatimo pošteno njegov trud, ako privilegiramo nestručne ispred sposobnih, pogrešno mjerimo. A Kur'an kaže: "Teško onima koji pogrešno mjere" - upozorio je Kavazović.

Govorio je i o stanje u svijetu, posebno u Palestini i Gazi, kazavši da su zulum i nepravda uvijek prolazni, te da će Allah svakome dati ono što je zaslužio.

- Grijeh je činiti zlo bilo kome. I zlo koje se danas čini nad našom djecom i braćom u Gazi neće ostati nekažnjeno. Allah neće dopustiti da zulum vječno traje - poručio je, između ostalog.

Džemat sa historijskom dubinom

Džemat Dijelovi danas je drugi po veličini u ovom kraju, a njegovi temelji sežu duboko u historiju. Nastao je doseljavanjem Bošnjaka iz unutrašnjosti Bosne, ali i muhadžira – prognanih iz Like.

U osmanskom periodu, prema historijskim izvorima, ovaj džemat bio je poznat kao Mala Hiseta. Sam naziv "Hiseta" dolazi od turske riječi hise (dio), izvedene iz arapskog hissa, a označava dijelove – što upućuje na naselja sastavljena od manjih mahala, koje su činile cjelinu povezanu s nekom tvrđavom, kapetanijom ili vjerskom zajednicom.

O važnosti ovog događaja za cijelo muftijstvo, govorio je muftija bihaćki hafiz Mehmed ef. Kudić.

- U muftijstvu bihaćkom imamo 240 džemata i isto toliko džamija. Većinu njih sagradile su upravo ponosne i darežljive ruke naših džematlija. To je najbolji dokaz da oni koji džamiju grade imaju i volju i snagu da je čuvaju, održavaju i redovno posjećuju. Iskustvo nas uči da nas Allah može ponovo iskušati ako džamije zapostavimo. Džamije koje se ne posjećuju, počinju se prazniti i duhovno propadati, a zatim ostanu garibi na ovom svijetu - kazao je muftija Kudić.

Od temelja do minareta

Stara džamija u Dijelovima, iako svjedok mnogih generacija i događaja, više nije mogla zadovoljiti potrebe sve brojnijeg džemata.

Zbog toga je Skupština džemata 2021. godine donijela odluku o izgradnji nove džamije. Već iste godine počeli su građevinski radovi, a svečanost polaganja kamena temeljca održana je 2022. godine.

Tri godine kasnije, džemat i cijela regija svjedoče ostvarenju jednog velikog sna. Nova džamija, s modernom arhitekturom i tradicionalnim elementima, nije samo prostor za namaz - ona je mjesto okupljanja, učenja, međusobne podrške i čuvanja identiteta.

- Iz male stare džamije koja nas je služila punih 58 godina, danas ulazimo u novu, prostraniju i ljepšu Allahovu kuću. Ne zato što nam je bilo tijesno, nego zato što nam je srce naraslo, jer je ovo generacija koja je počašćena da sagradi nešto što će nadživjeti sve nas. Ovaj vakuf, ova džamija, bit će svjedok naših nijeta i naših djela pred Gospodarom svjetova. Zahvaljujemo svakom vakifu, donatoru, svakome ko je dao od sebe za sebe. Onaj ko gradi Allahovu kuću, Allah njemu gradi kuću u Džennetu - kazao je glavni imam Muhamed ef. Begić.

Uz prigodna obraćanja, tokom programa izvedene su i ilahije, proučeni odlomci iz Kur’ana, te upućena dova za hairli upotrebu novog objekta.

Džamija je proglašena vakufom Islamske zajednice, a reis Kavazović uručio je ključeve vakifima Muhamed i Senija Harčević, nakon čega su zajedno otvorili vrata ove džamije.

(Vijesti.ba)