Hoće li Dodik ovlastiti Stevandića za v.d. predsjednika entiteta RS?

Naime, kako navodi Radio Slobodna Evropa, iz Suda BiH je 1. augusta saopćeno da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Dodik je proglašen krivim zato što je potpisao ukaze o proglašenju zakona koje je visoki predstavnik prethodno poništio. Tim zakonima institucije Republike Srpske pokušale su blokirati primjenu odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji entiteta.

Reakcije su, očekivano, bile burne. Dodik je odmah poručio da ne priznaje presudu, a njegov advokat Goran Bubić najavio je pokušaj osporavanja na Ustavnom sudu BiH.

“Ne prihvatam presudu”, kratko je izjavio Dodik.

Može li Dodik u zatvor?

Advokat i bivši član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Ilijas Midžić za RSE kaže da Dodik ima pravo da zatraži odgađanje izvršenja kazne zatvora – dva puta po tri mjeseca, ali isključivo iz egzistencijalnih razloga.

“To može biti obavljanje neodložnih poslova, ako je neko poljoprivrednik ili treba da obezbijedi porodicu. Političke obaveze se ne računaju,” pojašnjava Midžić.

Pored toga, postoji i mogućnost da Dodik zatraži pretvaranje kazne zatvora u novčanu kaznu. On to mora učiniti prije roka određenog u tzv. „uputnom aktu“ koji dobija iz suda.

Po zakonu, svakom izabranom zvaničniku mandat prestaje “danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na šest mjeseci zatvora ili više.” Sud je dužan da presudu dostavi i Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), koja je nadležna za formalno donošenje odluke o prestanku Dodikovog mandata.

Predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić potvrdila je da je komisija već zatražila presudu kako bi mogla razmotriti slučaj.

“Kada donesemo odluku o prestanku mandata i kada budu iscrpljene sve žalbe, raspisujemo prijevremene izbore. Oni se moraju održati u roku od 90 dana,” rekla je Hadžiabdić.

Ako odbije da postupi po presudi i nastavi obavljati funkciju, Dodik se suočava s novim krivičnim prijavama. To bi predstavljalo krivično djelo “neizvršavanje sudske odluke”.

Advokat Midžić podsjeća da smo već vidjeli sličnu situaciju – Dodik se u prethodnom slučaju, gdje se tereti za napad na ustavni poredak, skrivao od hapšenja više mjeseci, sve dok se početkom jula nije pojavio pred Sudom BiH, čime je izbjegao prinudno privođenje.

“Nakon što primi ovu presudu, njegov odlazak bilo gdje postaje praktično suvišan. Ako nastavi da obavlja funkciju, to je novo krivično djelo,” upozorava Midžić.

Ustav Republike Srpske ne precizira šta se dešava kada predsjednik entiteta dobije zabranu vršenja funkcije. Nema jasnog mehanizma za preuzimanje dužnosti u slučaju trajne spriječenosti.

Zakon kaže da predsjednik može sam ovlastiti jednog od potpredsjednika – ali ne predviđa situaciju kada je predsjednik trajno onemogućen. Jedini presedan dogodio se 2007. godine, kada je, nakon smrti predsjednika Milana Jelića, skupština – bez jasnog pravnog osnova – imenovala predsjednika skupštine Igora Radojičića za vršioca dužnosti predsjednika.

Ako se historija ponovi, ulogu v.d. predsjednika mogao bi preuzeti Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS i Dodikov blizak saveznik.

Međutim, i Stevandić se nalazi na američkoj “crnoj listi” zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma, kao i Dodik i premijer RS Radovan Višković.

Osim aktuelne presude, Dodik, Višković i Stevandić suočavaju se s istragama u vezi s donošenjem zakona kojim su pokušali ukinuti nadležnosti državnih institucija na teritoriji RS. Ovaj politički izazov dodatno komplikuje činjenica da su mnogi funkcioneri SNSD-a i njihovi saveznici pod međunarodnim sankcijama.

Presuda koja ga šalje na godinu dana zatvora automatski bi trebala značiti i kraj njegove funkcije predsjednika Republike Srpske. U pozadini su pravne praznine, nespremnost institucija da odgovore na ovu situaciju i opasnost od političkog prelijevanja krize.

Ako bude poštovao zakon – slijedi mu zatvor i zabrana političkog angažmana. Ako ne – slijedi nova serija optužnica i potencijalno još veći institucionalni haos.

“Zakon mora biti jači od političkog prkosa. Ako ne poštuje presudu, Dodik rizikuje nove krivične postupke. I to ne bi bio kraj, već uvod u dublju političku krizu,” zaključuje advokat Midžić.

(Vijesi.ba)