Haos u sistemu: BiH ne zna ni broj ni kvalitet paketa s TEMU-a

To praktično znači da u Bosnu i Hercegovinu bez kontrole sigurnosti ulaze paketi TEMU-a, a da niko ne zna o kojem broju paketa se radi, niti o kojoj se novčanoj vrijednosti radi, s obzirom da od pošiljki sa cijenom ispod 300 KM država ne zarađuje ništa, a takvih je u strukturi uvoza preko 80 posto.

Naime, Uprava za indirektno oporezivanje BiH portalu Vijesti.ba mogla je dostaviti samo podatke o broju ocarinjenih pošiljki čija vrijednost prelazi 300 KM. Iz UIO BIH su nam kazali da bi stvarni broj pošiljki mogla imati samo Agencija za poštanski promet ili eventualno ovlaštene kurirske službe.

Ipak iz Agencije za poštanski saobraćaj Bosne i Hercegovine poručili su nam kako oni ne raspolažu podacima o broju pojedinačnih poštanskih pošiljaka sa određenih platformi koje u Bosnu i Hercegovinu prispijevaju iz inostranstva.

“Svi operateri poštanskog saobraćaja koji su ovlašteni/licencirani za pružanje poštanskih usluga u unutrašnjem i međunarodnom poštanskom saobraćaju dostavljaju Agenciji zbirne podatke o ukupnom broju izvršenih usluga do 31.3. tekuće godine za prethodnu godinu, te Agencija trenutno ne raspolaže informacijama koje tražite. Nadležna institucija u Bosni i Hercegovini koja može raspolagati konkretnim podacima o broju uvezenih međunarodnih pošiljaka je Uprava za indirektno oporezivanje koja pomenute pošiljke carini ili stavlja u slobodan promet u Bosni i Hercegovini”, navode iz Agencije za poštanski saobraćaj.

Ovo praktično znači da institucije BIH apsolutno ne raspolažu podacima o pošiljkama koje ulaze preko kurirskih službi. I dok se politike u BiH deklarativno zalažu za jačanje i napredak domaće ekonomije, jasno je da je bez ovakvih podataka i bez kontrole nemoguće donositi efikasne odluke, niti zaštitti domaću ekonomiju.

“Sve poštanske pošiljke ''robe zanemarive vrijednosti'' do 300,00 KM koje su oslobođene od plaćanja carine (i PDV-a) carinski organ ne evidentira (pošto se te pošiljke usmeno prijavljuju carinskom organu i usmeno odobrava oslobađanje, nezavisno da li ih prenosi javni ili licencirani operater poštanskog saobraćaja)“, navode iz UIO.

Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH objasnili su nam da nemaju nadležnost za kontrolisanje sigurnosnih karakteristika proizvoda koji se nude i prodaju putem različitih internet platformi, i koji se potrošačima isporučuju uz posredovanje poštanskih operatera, a da pri tome proizvod nije stavljen na tržište BiH

I dok je EU po ovom pitanju upalila sve alarme, ovaj stav državne agencije praktično znači da se u BiH apsolutno ne kontrolišu sigurnosne karakteristike proizvoda s ciljem osiguranja da proizvodi stavljeni na tržište BiH ispunjavaju propisane sigurnosne zahtjeve i ne ugrožavaju zdravlje i život potrošača.

To znači da, osim što ne znamo kakvi po život potencijalno opasni proizvodi stižu na tržište BIH, ne zna se ni podatak koliko je tih proizvoda uvezeno.

(Vijesti.ba)