Vrućine više nisu klimatska prijetnja, već zdravstvena kriza

Komisija navodi da evropska regija bilježi sve češće, intenzivnije i smrtonosnije toplotne valove. Posljedice se često skrivaju u statistici pod uzrocima poput srčanih i moždanih udara ili respiratornih problema, no uzrok je, poručuju, jasan. Posebno su ugroženi stariji, osobe s invaliditetom, trudnice, mala djeca, vanjski radnici i oni koji žive u loše izoliranim stanovima.

Toplotna smrtnost u posljednja dva desetljeća porasla je 30 posto, a samo 2022. i 2023. godine u 35 evropskih zemalja zabilježeno je više od 100 hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Juni 2025. bio je najtopliji ikad zabilježen u zapadnoj Evropi, a dva jaka toplotna vala stigla su još prije vrhunca ljeta. Klimatske promjene, upozoravaju, šire i bolesti koje su nekad bile rijetke – slučajevi lokalno prenesenog denga virusa u EU/EEA porasli su 368 posto između 2022. i 2024.

Toplotni valovi uzrokuju nagli rast prijema pacijenata, pogotovo s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim problemima. Pogođeno je i mentalno zdravlje – san je lošiji, raste anksioznost, a kognitivne funkcije slabe. Osobe s mentalnim bolestima posebno su ranjive jer neki lijekovi otežavaju regulaciju tjelesne temperature. Istodobno su i zdravstveni radnici izloženi iscrpljenosti i pregrijavanju, a sistemi hlađenja i informatička infrastruktura u bolnicama nerijetko otkazuju.

Komisija naglašava da planovi djelovanja u slučaju ekstremnih vrućina spašavaju živote te da ih treba hitno provesti, a ne tek za nekoliko godina.

Zagađenje zraka godišnje u evropskoj regiji uzrokuje više od pola miliona prijevremenih smrti, većinom zbog izgaranja fosilnih goriva. Smanjenje emisija znači čišći zrak i manje smrtnih slučajeva – globalno bi se moglo spasiti više od 5 miliona života.

Povećanje zelenih površina u gradovima smanjuje izloženost vrućini, poboljšava mentalno zdravlje i smanjuje račune za energiju. Procjenjuje se da bi povećanje urbanog zelenila za 30 posto moglo smanjiti smrtnost od vrućine i do 40 posto.

Komisija poručuje da su ovakve mjere pametna ulaganja i poziva na redefiniranje ekonomskih pokazatelja uspjeha kako bi u centru bili zdravlje, dobrobit, pravednost i održivost.

"Ne možemo outsourceati zdravlje – ni svoje ni zdravlje planeta. Oba su neprocjenjiva i oba su ugrožena", stoji u pismu koje potpisuje 14 članova Komisije, među kojima su bivši premijeri, ministri i vodeći međunarodni stručnjaci, prenosi Index.hr.

Pan-evropsku komisiju sazvao je regionalni direktor WHO-a za Evropu, dr. Hans Henri P. Kluge, s ciljem okupljanja stručnjaka za klimu i zdravlje iz cijele regije kako bi se predložila hrabra rješenja.

Pismo su potpisali:

•     Katrín Jakobsdóttir, bivša premijerka Islanda, predsjednica Pan-evropske komisije za klimu i zdravlje
•     Andrew Haines, glavni naučni savjetnik
•     Majlinda Bregu, bivša glavna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju
•     Hans Bruyninckx, bivši izvršni direktor Evropske agencije za okoliš
•     Sandrine Dixson-Declève, počasna predsjednica Kluba Rima, izvršna predsjednica Earth4All
•     Omnia El Omrani, saradnica za politiku o klimatskim promjenama i zdravlju, Imperial College London
•     Enrico Giovannini, bivši ministar za infrastrukturu i održivu mobilnost, Italija
•     Khatuna Gogaladze, bivša ministrica zaštite okoliša i prirodnih resursa, Gruzija
•     Connie Hedegaard, bivša povjerenica EU-a za klimatsko djelovanje
•     Ernst Kuipers, bivši ministar zdravstva, socijalne njege i sporta, Holandija
•     Karl Lauterbach, bivši ministar zdravstva, Njemačka
•     Sulton Rahimzoda, predsjednik Državnog odbora za ulaganja i upravljanje državnom imovinom, Tadžikistan
•     Hülya Şirin, vanredna profesorica, Univerzitet zdravstvenih nauka, Turska