Kada je i zbog čega Amerika kupila Aljasku od Rusije?

Mjesto susreta, međutim, ima poseban historijski značaj.

Predsjednici Donald Trump i Vladimir Putin sastaće se na američkoj teritoriji u Anchorageu, najvećem gradu na Aljasci.

Ali da se susret održao na istoj lokaciji prije skoro 160 godina, on bi bio na ruskoj teritoriji.

A to je zato što je Aljaska, danas najveća država u SAD-u, koja čini petinu kopnene teritorije čitave zemlje, nekada bila u vlasništvu Rusije.

'Prilično logična' lokacija

Smještena na dalekom sjeverozapadu Sjeverne Amerike, Aljaska je odvojena od Rusije Beringovim moreuzom – koji u najužoj tački iznosi svega 80 kilometara.

Kad je Trump najavio da će susret biti organizovan na Aljasci, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ushakov rekao je da je djelovalo „prilično logično“ da ruska delegacija „jednostavno preleti Beringov moreuz i da se jedan tako važan i dugo očekivani susret lidera dvijeju zemalja održi na Aljasci“.

Historijske veze Rusije i Aljaske korijene vuku još iz ranog 18. stoljeća, kad su domorodački narodi u Sibiru navodno prvi put govorili o nepreglednoj zemlji na istoku.

Ekspedicija koju je predvodio danski moreplovac Vitus Bering otkrila je da nova zemlja nije povezana s ruskim kopnom.

Ali zbog guste magle, ekspedicija je bila neuspješna.

Tokom druge ekspedicije 1741. godine, koju je ponovo predvodio Bering i koja je ovog puta bila uspješna, ljudi su poslani na obalu.

Potom je uslijedilo nekoliko komercijalnih ekspedicija i kad je krzno vidre vraćeno u Rusiju, to je otvorilo vrata unosnoj trgovini krznom između Evrope, Azije i pacifičke obale Sjeverne Amerike.

Međutim, u 19. stoljeću, britanski i američki trgovci krznom postali su ozbiljni konkurenti Rusima.

Iako je ljuto rivalstvo okončano 1824. godine – kad je Rusija potpisala odvojene sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom – maltene istrebljenje morskih vidri i političke posljedice Krimskog rata (1853–1856) učinile su Rusiju voljnom da proda Aljasku Americi.

'Besmislena' kupovina

William Seward, tadašnji američki državni sekretar, predvodio je pregovore o kupovini zemlje i dogovorio se s Rusima.

Poslije velikih i oštrih rasprava, pa i protivljenja, američki Kongres je odobrio Sewardovu formalnu ponudu od 7,2 miliona dolara i 18. oktobra 1867. godine američka zastava je podignuta u Sitki, tadašnjoj prijestolnici Aljaske.

Isprva su kritičari koji su bili uvjereni da zemlja nema šta da ponudi kupovinu Aljaske nazivali „Sewardovom ludošću“.

Tadašnjih 7,2 miliona dolara, koje je Amerika platila, danas bi iznosilo malo više od 100 miliona dolara, što je izuzetno niska cijena za nešto što je danas najveća savezna država SAD-a.

Od kraja 19. stoljeća, na Aljasci su otkriveni zlato, nafta i prirodni gas koji su vrlo brzo počeli da donose pozamašan profit.

Sewardov potez se pokazao isplativim i Aljaska je 1959. godine zvanično postala 49. američka savezna država.

Aljaska ima značajan izvor prirodnih bogatstava.

Ta država ima više od 12.000 rijeka i ogroman broj jezera.

Njen glavni grad Juneau jedina je američka prijestolnica do koje se može stići samo brodom ili avionom.

Lake Hood u Anchorageu jedna je od najprometnijih baza za hidroavione, s oko 200 letova dnevno.

Trump i Putin će se sastati u Združenoj bazi Elmendorf–Richardson, u najvećoj vojnoj instalaciji u državi.

Baza koja se prostire na 64.000 jutara zemlje ključna je američka lokacija za njenu arktičku borbenu gotovost.

Ovo nije prvi put da se Aljaska našla u središtu pažnje nekog američkog diplomatskog događaja.

U martu 2021. godine, tim tadašnjeg predsjednika Josepha Bidena za diplomatiju i nacionalnu sigurnost susreo se s kineskim kolegama u Anchorageu.

Nisu objavljeni nikakvi zvanični detalji o susretu s Putinom, ali je Bijela kuća saopćila da će pregovori na Aljasci biti „vježba iz slušanja“ za Trumpa i „najbolji putokaz američkom predsjedniku kako da okonča rat“ Rusije i Ukrajine.

Kad je najavio susret prošle sedmice, Trump je zvučao uvjereno da bi sastanak mogao da iznjedri konkretne korake ka miru.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da će se bilo kakvi dogovori bez učešća Kijeva svesti na „mrtvo slovo na papiru“.

(Vijesti.ba)