Klimatske promjene učinile toplotni talas u nordijskim zemljama 10 puta vjerovatnijim

Ekstremne vrućine pogodile su od sredine jula inače hladne nordijske zemlje, sa temperaturama iznad 30 stepeni u Finskoj tokom 22 uzastopna dana, što je najduži toplotni talas zabilježen u toj zemlji.

U norveškom dijelu Arktičkog kruga, tokom 13 dana jula bilo je iznad 30 stepeni. Švedska je imala 10 uzastopnih tropskih noći kada se temperature nisu spuštale ispod 20 stepeni.

U studiji organizacije World Weather Attribution upozorava se da toplotni talasi, izazvani klimatskim promjenama, imaju posljedice po zdravstveni sistem i da će slični događaji postati pet puta češći do 2100. godina ukoliko se brzo ne prestane s upotrebom fosilnih goriva.

„Čak se i uporedivo hladne skandinavske zemlje danas suočavaju sa opasnim toplotnim talasima sa zagrijavanjem od 1,3 stepena. Ovaj događaj treba shvatiti kao podsjetnik da nijedna zemlja nije bezbjedna od klimatskih promjena“, rekla je autorka studije Friderike Oto.

Prema toj studiji, klimatske promjene su toplotni talas sredinom jula u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj učinio najmanje 10 puta vjerovatnijim nego što bi bio u svijetu bez globalnog zagrijavanja od 1,3 stepeni.

Naučnici su također zaključili da su temperature u tim zemljama tokom toplotnog talasa bile za dva stepena veće.

Sa globalnim zagrijavanjem, ovakav dvonedjeljni period visokih temperatura se očekuje na otprilike svakih 50 godina, a ako prosječna globalna temperatura poraste za 2,6 stepeni, što se očekuje u ovom vijeku, slični događaji će biti pet puta vjerovatniji i dodatnih 1,4 stepena topliji nego danas.

Dugi periodi vrućina u tri zemlje doveo je do pretrpanih i pregrijanih bolnica, požara, cvijetanja toplotnih algi i većeg broja utapanja.

To je takođe izazvalo otežane uslove za rad, nesanicu i zdravstvene rizike, a istraživači upozoravaju da je taj „tihi ubica“ možda uzrokovao stotine smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.

Zbog velikih vrućina irvasi su potražili hlad u gradovima, a stočari su upozoravali da su životi njihovih životinja ugroženi.

Jedna od autorki studije Maja Valberg ukazala je da infrastruktura u tim zemljama nije napravljena da izdrži te ekstremne temperature i da je starije stanovništvo sve više podložno opasnim vrućinama.

„Vidjeli smo izvjestan napredak u adaptaciji i pripremljenosti, posebno od 2018. godine, kada smo doživjeli naš posljednji veliki toplotni talas. Ali, i dalje moramo da učinimo više kako bismo osigurali da su naša infrastruktura i sistemi prilagođeni hladnoći spremni i za visoke temperature“, rekla je Valberg.


(Vijesti.ba)