Putin otpočeo vježbe i na Arktiku: Hoće li ga uspjeti militarizirati?

U vježbi pod nazivom "Julijska oluja" učestvovalo je 150 brodova, 15.000 vojnika, više od 120 letjelica i 10 obalnih raketnih sistema, koji su korišteni za uvježbavanje protivraketne i protivpodmorničke odbrane, osiguranje plovnih puteva i testiranje novih tehnologija, uključujući dronove.

Pomorska parada nije održana zbog straha od ukrajinskih dronova. Ruski portal Sputnik piše da je naglasak ovogodišnje vježbe bio na demonstraciji moći i spremnosti Rusije da zaštiti svoje morske teritorije, luke i baze.

Arktik je Putinu od posebne važnosti, a prije ljeta je naložio da se u naredni trogodišnji budžet za nacionalne projekte uključi razvoj Arktika, s posebnim naglaskom na poboljšanje saobraćajne i transportne povezanosti.

Arktik se tako – uz pomoć Trumpovih prijetnji o kupovini ili pripajanju Grenlanda – ponovo vratio u fokus interesa velikih sila, nakon kraćeg zatišja.

Ova regija, koja obuhvata Arktički okean i okolna područja, dugo je bila predmet dogovora osam država koje imaju teritorij unutar Arktičkog kruga: Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Norveške, Danske (preko Grenlanda), Finske, Švedske i Islanda. Većih sukoba nije bilo.

Klimatske promjene

Međutim, klimatske promjene dramatično mijenjaju Arktik, čineći ga pristupačnijim za ekonomske aktivnosti. Prema procjenama, Arktik sadrži oko 22 posto svjetskih neotkrivenih, ali iskoristivih rezervi nafte i gasa.

Rusija je najveća arktička sila, kontroliše više od 53 posto arktičke obale i vidi to područje kao ključni element svoje nacionalne sigurnosti i ekonomskog razvoja – naročito kroz Sjeverni morski put i eksploataciju prirodnih resursa.

Od 2014. godine – a naročito nakon invazije na Ukrajinu 2022. – Rusija je intenzivirala militarizaciju regije, modernizujući baze i Sjevernu flotu na poluostrvu Kola, gdje se nalaze strateške nuklearne podmornice.

SAD, Kina i nova geopolitička utakmica

I administraciji Donalda Trumpa Arktik je postao pitanje strateške sigurnosti države. SAD zaostaje u infrastrukturi (ima samo dva ledolomca u poređenju s 40 ruskih), ali planira izgradnju još 30. Također, SAD vidi Arktik kao prostor za suzbijanje ruskog i kineskog uticaja.

Kina je novi igrač na Arktiku. Iako nije arktička država, već samo povremeni član Arktičkog vijeća, Kina se samoproglašava "bliskoarktičkom državom". Ulaže u naučna istraživanja, infrastrukturu i energetske projekte – naročito u saradnji s Rusijom.

Kineski interesi usmjereni su na Sjeverni morski put (koji bi skratio troškove prevoza između Azije i Evrope) i na pristup resursima poput rijetkih metala. Njihovo prisustvo izaziva zabrinutost zapadnih sila zbog potencijalne dvostruke upotrebe infrastrukture (i civilne i vojne).

Sve više tenzija

Do sada su nesuglasice oko Arktika uglavnom rješavane mirno. Prekretnica je nastupila nakon ruskog napada na Ukrajinu i ulaska Finske i Švedske u NATO. Sada su sedam od osam arktičkih država članice NATO-a – sve osim Rusije.

Dr. Lawson Brigham, profesor na Univerzitetu Alaska Fairbanks, kaže:

„Arktik je postao pozornica za militarizaciju više nego ikada ranije. Nemoguće je zamisliti realnu bezbjednosnu saradnju s Rusijom u skorijoj budućnosti. Povjerenje i protokoli su potpuno narušeni.“

Prema izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona, jasno je da Rusija ima dugoročni strateški plan za Arktik, uključujući naoružavanje, jer vidi dominaciju u toj regiji kao temelj svoje buduće sigurnosti.

U priču se uključila i Njemačka, koja planira do kraja 2025. poslati ratne brodove za nadzor arktičkih voda. To je najavio njemački ministar odbrane Boris Pistorius 30. juna tokom posjete Danskoj:

„Pomorske prijetnje postaju sve veće... Rusija militarizira Arktik. Sve više ruskih podmornica je prisutno u tom području“, rekao je u Kopenhagenu.

NATO se priprema, ali presporo – ne samo da neće dostići ruske vojne kapacitete u arktičkoj zoni, već bi razlika mogla postati još veća, kaže Niklas Granholm iz Švedske agencije za istraživanje odbrane:

„Rusija ima ogromnu geostratešku prednost u Arktiku zbog svoje obale, infrastrukture i decenija iskustva u regiji. Njihova Sjeverna flota, modernizovane baze i flota ledolomaca omogućavaju im dominaciju.“

Zaključak: Geopolitika u zaleđenoj regiji

Analitičari vjeruju da pravi rat na Arktiku nije vjerovatan u bliskoj budućnosti, jer bi bio izuzetno skup i logistički kompleksan. Ali tenzije, incidenti i prijetnje biće sve učestaliji.

Dr. Andreas Osthagen s Arktičkog instituta u Norveškoj sažima trenutnu situaciju:

„Rusko ponašanje u Ukrajini prelilo se na Arktik. Iako je velika eskalacija malo vjerovatna, više ne živimo u političkom vakuumu. Arktik je sada geopolitička stvarnost. Tržnica interesa.“

(Vijesti.ba / HINA)