Netanyahu negira glad u Gazi: "Potpuna laž" i "moderna krvna kleveta"

Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua saopćio je da je proglašenje gladi u pojedinim dijelovima Pojasa Gaze, koje su iznijeli Ujedinjeni narodi, "potpuna laž" i "moderna krvna kleveta". Krvna kleveta odnosi se na antisemitistički mit prema kojem Jevreji koriste krv djece u vjerske svrhe.

"Izrael ne provodi politiku izgladnjivanja. Izrael vodi politiku sprječavanja gladi. Jedini koji su namjerno izgladnjivani u Gazi su izraelski taoci", navodi se u saopćenju Ureda premijera objavljenom na platformi X.

U saopćenju se tvrdi da UN-ov izvještaj zanemaruje izraelske humanitarne napore i ne spominje pad cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u Gazi, uključujući ulje, šećer, so, brašno, kvasac i slanutak, što Netanyahuov ured pripisuje ulasku humanitarne pomoći u pojas. Međutim, izvor tih podataka o cijenama nije preciziran.

Pozivajući se na podatke Koordinacije vladinih aktivnosti na teritorijama pri Ministarstvu odbrane Izraela, u saopćenju se navodi da je Izrael od početka rata, koji je započeo Hamasovim napadom 7. oktobra 2023. godine, omogućio ulazak miliona tona pomoći u Gazu.

Također se ističe da su kontroverzna humanitarna fondacija za Gazu – koju podržavaju SAD i Izrael – kao i nevladine organizacije koje djeluju uz izraelsku podršku, podijelile milione toplih obroka stanovnicima Gaze.

S druge strane, Netanyahuov ured citira podatke UN-a prema kojima je u julu "od prikupljenih 1.012 kamiona pomoći, samo 10 stiglo do skladišta; ostali su opljačkani prije distribucije".

Ured također optužuje UN da je odbio isporučiti "stotine paleta hrane" s prijelaza Kerem Shalom.

U saopćenju se priznaje da je došlo do "privremenih nestašica" pomoći u Gazi, ali se navodi da je Izrael te nestašice prevazišao zračnim isporukama, pomorskim konvojima, sigurnim rutama za transport i distribucijskim tačkama fondacije GHF, kojima upravljaju američke kompanije.

Prema tvrdnjama izraelskih vlasti, nestašice su uzrokovane "sistemskom krađom Hamasa".

U saopćenju se, međutim, ne spominje jedanaestosedmična blokada pomoći koju je Izrael uveo nakon propasti posljednjeg dogovora o primirju i razmjeni talaca 2. marta.

Glad je već zahvatila dijelove Gaze i očekuje se da će se dodatno proširiti u septembru, navodi se u procjeni globalne inicijative IPC (Integrirana klasifikacija faza nesigurnosti u snabdijevanju hranom), što bi moglo povećati pritisak na Izrael da omogući veći protok humanitarne pomoći u ratom razorenu palestinsku enklavu.

Prema izvještaju IPC-a, 514.000 ljudi – gotovo četvrtina stanovništva Gaze – već se suočava s glađu, a taj broj bi mogao porasti na 641.000 do kraja septembra.

Oko 280.000 pogođenih osoba nalazi se na sjeveru, u oblasti grada Gaze, dok su ostali u Deir al-Balahu i Khan Younisu – centralnim i južnim dijelovima Pojasa, za koje se predviđa da bi mogli ući u stanje gladi do kraja narednog mjeseca.

Da bi jedno područje bilo zvanično proglašeno zonom gladi, najmanje 20% stanovništva mora se suočiti s ekstremnim nedostatkom hrane, svako treće dijete mora biti akutno pothranjeno, a dvoje ljudi na svakih 10.000 dnevno mora umirati od gladi, pothranjenosti ili povezanih bolesti.

Analiza IPC-a dolazi nakon upozorenja Velike Britanije, Kanade, Australije i brojnih evropskih država da je humanitarna kriza u Gazi dostigla "nezamislive razmjere" nakon skoro dvije godine rata između Izraela i Hamasa, palestinske militantne grupe. Generalni sekretar UN-a António Guterres već duže vrijeme upozorava na "epsku humanitarnu katastrofu" u enklavi s više od dva miliona stanovnika.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u julu da "mnogi ljudi u Gazi gladuju", što ga je dovelo u sukob s pojedinim članovima Republikanske stranke koji snažno podržavaju izraelskog premijera Netanyahua i tvrde da u Gazi nema raširene gladi.

Ovo je peti put u posljednjih 14 godina da IPC – inicijativa u kojoj učestvuje 21 humanitarna i UN agencija te regionalne organizacije, a finansiraju je EU, Njemačka, Velika Britanija i Kanada – proglašava zvanično stanje gladi.

Prethodno su glad proglasile u Somaliji 2011., Južnom Sudanu 2017. i 2020., te u Sudanu 2024. godine.

(Vijesti.ba)