Značajan Trumpov zaokret: Objavljeno šta sve nudi Ukrajini

Prema pisanju FT-a, američki predsjednik Donald Trump prošle sedmice je poručio evropskim liderima da će Washington biti dio „koordinacije“ sigurnosnih garancija za Ukrajinu nakon rata — što je Kijev tražio kako bi spriječio mogući novi napad Rusije, prenosi Index.

Četiri izvora upoznata s razgovorima izjavila su za Financial Times da su visoki američki zvaničnici u posljednjim razgovorima signalizirali spremnost da ponude takozvane strateške resurse: obavještajne, nadzorne i izviđačke kapacitete, komandne strukture i vazdušnu odbranu. Ovi kapaciteti bi trebali omogućiti i podržati svaku evropsku misiju na terenu.

Iako bi evropsku misiju predvodile Velika Britanija i Francuska, FT navodi da evropski zvaničnici privatno priznaju kako bi takva misija bila neizvodiva bez američke podrške, posebno u obavještajnom i komandnom segmentu.

Prema FT-u, američka ponuda predstavlja značajan zaokret u odnosu na raniji stav Trumpove administracije, koja je početkom godine odbijala bilo kakvo učešće SAD-a u zaštiti poslijeratne Ukrajine. Ovaj novi signal ohrabrio je evropske vlade koje mjesecima lobiraju kod Washingtona za aktivnije angažovanje.

Trump, koji snažno zagovara mirovne pregovore, istakao je da SAD neće slati svoje vojnike u Ukrajinu. Međutim, za Fox News je rekao da su Amerikanci „spremni pomoći evropskim snagama, posebno iz vazduha“.

Financial Times piše da bi američka uloga uključivala i vazdušne resurse, logistiku te kopnene radare koji bi omogućili stvaranje vazdušnog štita kojim bi upravljale evropske snage, a potencijalno i uvođenje zone zabrane letenja nad Ukrajinom. Američke satelitske i komandne sposobnosti bile bi ključne za nadzor potencijalnog prekida vatre i koordinaciju zapadnih snaga.

Zapadni saveznici, prema FT-u, razradili su okvir prema kojem bi demilitarizovanu zonu nadzirali neutralni mirovnjaci, granicu bi čuvale ukrajinske snage obučene od strane NATO-a, dok bi evropske snage bile raspoređene dublje unutar Ukrajine kao dodatna linija odvraćanja — uz američku podršku iz pozadine.

Uprkos mogućem američkom angažmanu, FT navodi da javnost i političari u brojnim evropskim državama ostaju oprezni prema ideji slanja vojnika u Ukrajinu. Kremlj je odbio Trumpov prijedlog sastanka između Putina i Zelenskog, a ruski predsjednik i dalje insistira na maksimalističkim zahtjevima koji su za Ukrajinu neprihvatljivi.

Predsjednica Evropske komisije za energetiku, Paula Pinho, izjavila je — navodi FT — da su nacionalni savjetnici za sigurnost, nakon sastanka u Washingtonu, dobili zadatak da konkretno razrade sigurnosne garancije.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je o ovoj temi već razgovarao s vojnim vrhom i međunarodnim partnerima.

"Tempo rada mora se ubrzati. Odbrambeni dio sigurnosnih garancija mora biti detaljno razrađen u bliskoj budućnosti", poručio je Zelenski.

(Vijesti.ba)