Potražnja za uranijem, ključnim gorivom za nuklearne reaktore, porast će za gotovo 30 posto u narednih pet godina, saopćila je Svjetska nuklearna asocijacija (WNA) u izvještaju objavljenom u petak.
Razlog je sve veći broj vlada koje se okreću nuklearnoj energiji kako bi ispunile ciljeve nulte emisije ugljika.
Prema izvještaju, do 2030. godine potražnja će dostići oko 86.000 tona, dok se do 2040. predviđa više nego udvostručenje - na preko 150.000 tona godišnje, u poređenju sa 67.000 tona u 2024. godini.
Iako su trenutne zalihe dovoljne, nakon 2030. godine moglo bi doći do nestašica.
- Od otkrića nalazišta do početka proizvodnje trenutno prolazi 10 do 20 godina, zbog čega je hitno potrebna ubrzana izgradnja novih rudnika - navodi se u izvještaju.
Povećano interesovanje za nuklearnu energiju potaknuto je i geopolitičkim faktorima te potrebom za energetskom sigurnošću. Očekuje se da će globalni nuklearni kapacitet porasti za 13 posto do 2030. i za čak 87 posto do 2040. godine.
Male modularne nuklearne elektrane, koje se lakše i brže grade, značajno doprinose ovom rastu.
WNA također upozorava da će proizvodnja iz postojećih rudnika nakon 2030. godine pasti za 50 posto, što će zahtijevati otvaranje novih i ponovno pokretanje zatvorenih postrojenja. Pored toga, rastuća potreba za kapacitetima za obogaćivanje uranija dodatno komplikuje globalnu sliku, posebno nakon rata u Ukrajini.
(Vijesti.ba)