Broj zaposlenih van poljoprivrednog sektora porastao je za samo 22.000 radnih mjesta prošlog mjeseca, nakon revidiranog povećanja od 79.000 u julu, saopćio je u petak Ured za statistiku rada Ministarstva rada u svom izvještaju o zaposlenosti, piše Reuters.
Ekonomisti s kojima je razgovarao Reuters prognozirali su rast zaposlenosti od 75.000 nakon ranije prijavljenog povećanja od 73.000 u julu.
Početni izvještaji za august obično pokazuju slabije rezultate, s kasnijim revizijama koje često donesu bolje brojke. Procjene su se kretale od nula novih radnih mjesta do 144.000. Ovaj izvještaj dolazi nakon što je ove sedmice objavljeno da je u julu prvi put od pandemije COVID-19 broj nezaposlenih premašio broj raspoloživih radnih mjesta.
Rast zaposlenosti praktično je zastao, a ekonomisti kao glavne razloge navode široke carine koje je uveo predsjednik Donald Trump i pooštravanje imigracione politike koje je smanjilo raspoloživu radnu snagu. Slabljenje tržišta rada dolazi uglavnom sa strane zapošljavanja.
Trumpove carine, koje su podigle prosječnu carinsku stopu zemlje na najviši nivo od 1934. godine, izazvale su strahove od inflacije i navele američku centralnu banku da pauzira ciklus smanjenja kamatnih stopa. Upravo kada je dio neizvjesnosti oko trgovinske politike počeo popuštati, jer je većina carina već bila uvedena, američki apelacioni sud je prošlog petka presudio da su mnoge od tih carina nelegalne.
Stopa nezaposlenosti porasla je sa 4,2 posto u julu. Trump je prošlog mjeseca otpustio direktoricu BLS-a Eriku McEntarfer, optuživši je, bez dokaza, da je falsificirala podatke o zaposlenosti. To je uslijedilo nakon značajnih negativnih revizija podataka o zaposlenosti za maj i juni.
Međutim, ekonomisti su stali u odbranu McEntarfer i revizije pripisali tzv. "modelu rađanja i umiranja", metodi kojom BLS procjenjuje koliko je radnih mjesta dobijeno ili izgubljeno zbog otvaranja ili zatvaranja kompanija u datom mjesecu.
(Vijesti.ba / FENA)