Evo šta to znači za naš organizam i kako se najlakše prilagoditi promjeni.
Pomalo zaboravljen običaj iz prošlog vijeka – pomjeranje sata – i dalje je na snazi, iako većini ljudi više stvara zbrku nego korist.
Kako se dani skraćuju, a mrak pada sve ranije, bliži se trenutak kada će se kazaljke ponovo vratiti unazad. Za neke to znači dodatni sat sna, dok drugima remeti raspored i rutinu. Koliko god ga mrzili ili dočekivali sa oduševljenjem, prelazak na zimsko računanje vremena svake godine iznova izaziva pažnju.
Ove jeseni pomjeranje sata čeka nas u noći između subote i nedelje, 26. oktobra 2025. godine. Tačno u 3:00 ujutru, satovi će se vratiti na 2:00, pa ćemo, bar simbolično, dobiti sat odmora više.
Zašto se sat i dalje pomjera?
Prvobitna ideja bila je ušteda električne energije – vjerovalo se da će duži dani značiti manju potrošnju struje. Iako ta računica danas djeluje zastarjelo, praksa se uporno održava. Evropska unija je još 2019. godine predložila da se ovakvo mijenjanje vremena ukine, ali dogovor o tome da li ostati na ljetnjem ili zimskom režimu nikada nije postignut.
Istraživanja su, međutim, pokazala i tamniju stranu promjene sata – poremećaj sna, pad koncentracije, više saobraćajnih nesreća, pa čak i povećan rizik od srčanih problema. Uprkos svemu, satove i dalje okrećemo naprijed–nazad svake godine, piše Nova.rs.
Kako se lakše prilagoditi?
Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka: