Strani proizvođači dronova hrle u Kijev u nadi da će biti dio jednog od najdinamičnijih centara proizvodnje besposadnih letjelica na svijetu. No postoji problem: izvoz je i dalje ograničen, a svaka napravljena letjelica potrebna je ukrajinskoj vojsci, javlja The Washington Post.
Rat je doveo do eksplozije u korištenju i proizvodnji dronova. Niska cijena, smrtonosna učinkovitost i stalno testiranje na ratištu ubrzali su razvoj u ritmu koji je dotad bio nezamisliv. "Brzina inovacije je toliko velika da ciklus traje šest sedmica, a onda je dron već zastario", rekao je za Washington Post jedan evropski diplomat, koji je želio ostati anoniman, javlja Index.hr.
Ukrajinski modeli zaobilaze rusko ometanje
Posebno traženi su ukrajinski dronovi dugog dometa, pomorski dronovi i oni s naprednim sistemima za elektroničko ratovanje. Za razliku od mnogih stranih modela, pokazali su se otpornima na sofisticirane ruske sisteme za ometanje.
"Ako NATO zemlje žele zlatni standard u dronovima, onda žele ukrajinske dronove. Ali ne mogu ih dobiti", rekao je britanski proizvođač dronova Alexander Fergusson. Na papiru, ukrajinskim kompanijama dopušten je izvoz. U praksi, postupak je spor, a birokratija ga otežava do mjere da faktički postaje nemoguć.
Kompanije traže otvaranje izvoza
U Ukrajini djeluje više od 500 proizvođača dronova, većinom privatnih start-upova. Oni tvrde da im je izvoz nužan kako bi povećali proizvodnju i konkurisali Rusiji s mnogo većom industrijskom bazom. Moskva, zahvaljujući saradnji s Iranom, već sada šalje stotine dronova u jednom valu, a do kraja godine mogla bi ih lansirati i po dvije hiljade odjednom.
Ukrajinske kompanije poručuju da im nedostaje finansija, radne snage i resursa za istraživanje. Dodatni prihodi od izvoza omogućili bi im širenje proizvodnje i ulaganje u nove tehnologije.
Zelenski obećava saradnju s Evropom
Predsjednik Volodimir Zelenski u junu je najavio da će Ukrajina uskoro potpisati sporazume o otvaranju proizvodnih linija u evropskim zemljama kroz program "Gradite s Ukrajinom". Time bi se proizvodili dronovi i druga oružja "za nas i za njih", rekao je Zelenski.
Dogovoreno je otvaranje zajedničkih pogona u Danskoj i Britaniji, a Kijev je iznio i prijedlog o velikom petogodišnjem sporazumu sa Sjedinjenim Državama vrijednom 50 milijardi dolara. No taj plan neće biti realizovan prije završetka rata.
Novi zakon čeka potpis
Ukrajinski parlament u augustu je usvojio zakon o stvaranju "Odbrambenog grada", posebne pravne strukture koja bi omogućila vojnim proizvođačima sklapanje zajedničkih poslova s partnerima sa Zapada.
Zakon predviđa porezne olakšice, ubrzane carinske i izvozne procedure te povećane sigurnosne mjere za zaštitu industrije. "Imamo potencijal rasta, ali trebamo novac i narudžbe. Neko mora platiti za ovo oružje da bi naše kompanije radile", rekao je zastupnik Danilo Getmancev, jedan od autora zakona.
Uprkos optimizmu, dio vlasti i dalje koči izvoz. Novi ministar odbrane, ujedno i bivši premijer, Denis Šmihal izjavio je u julu za BBC da je "direktni izvoz nemoguće zamisliti". Umjesto toga predložio je partnerske projekte u kojima bi se oružje čuvalo u skladištima partnerskih zemalja. "Naše oružane snage prvo moraju dobiti 100 i više posto onoga što trebaju", rekao je Šmihal. Njegove izjave izazvale su frustracije među proizvođačima koji su očekivali ukidanje ograničenja.
Pritisak industrije
Predstavnici odbrambene industrije upozoravaju da bez izvoza Ukrajina gubi priliku za zajedničke projekte sa zapadnim kompanijama i prijeko potrebnu tehnologiju. "Kada je izvoz zatvoren, ne možete dijeliti iskustvo s evropskim kompanijama niti pokretati zajedničke projekte", rekla je Katerina Mihalko iz udruženja Tech Force. Ona je zajedno s 36 drugih kompanija u maju potpisala otvoreno pismo Zelenskom tražeći ublažavanje ograničenja.
Čak i ako se izvoz otvori, ostaje pitanje ko bi mogao biti kupac. "Izvoz proizvoda za dvostruku upotrebu uvijek je političko pitanje", rekao je Jaroslav Ažnjuk, direktor kompanije Fourth Law koja razvija umjetnu inteligenciju za dronove.
Ukrajinski zvaničnici naglašavaju da Azija i Afrika mogu biti zabranjena tržišta zbog straha da bi tehnologija mogla završiti u ruskim rukama. "Nije riječ samo o novcu, riječ je i o političkom utjecaju", rekao je Oleksandr Homijak iz kompanije Drone Space Labs.
Rizici Pandorine kutije
Dio stručnjaka upozorava da bi masovni izvoz dronova mogao imati ozbiljne posljedice. "Otvaranje izvoza može biti poput otvaranja Pandorine kutije", rekao je jedan ukrajinski proizvođač za Washington Post. "Na sedmičnoj bazi dobivamo upite za prodaju, a mnogi su vrlo sumnjivi."
Dodao je kako ne želi da ukrajinski brend bude povezan s ratovima i terorizmom u Africi ili drugim regijama.
"Ubijanje ljudi u Africi nije nešto s čim se želim politički poistovjećivati", rekao je.
Tako Ukrajini ostaje velika dilema - bez izvoza i novih prihoda teško je pratiti rusku masovnu proizvodnju. Ali otvaranje tržišta nosi rizik zloupotreba i jačanja sukoba u drugim dijelovima svijeta. Hoće li Ukrajina pronaći ravnotežu između vlastitih ratnih potreba i svjetske potražnje za njezinim "zlatnim standardom" u dronovima, pitanje je koje bi moglo odrediti budućnost rata i globalnog tržišta oružja.
(Vijesti.ba)