U izjavi za Fenu podsjetio je na činjenicu da BiH može povlačiti sredstva iz Plana rasta tako što će ispunjavati reforme iz Reformske agende, a kao prva od tih tranši trebalo je biti 7 posto od iznosa predviđenog za BiH ukupnim Planom.
- Usvajanjem Reformske agende i ratifikovanjem sporazuma u Parlamentarnoj skupštini BiH ostvarili bismo pravo na sredstva koja za BiH iznose 70 miliona eura - istakao je.
Kanlić je također naglasio da je BiH, osim Kosova, jedina zemlja koja nije još ništa povukla od tih sredstava. Sve ostale države regije su to uradile do oktobra 2004. godine, a BiH je kršila rokove koje je sama sebi postavljala.
Po njegovom mišljenju, reformska agenda trebala je biti test spremnosti institucija BiH da standard života građana približe onom u EU.
- Bosanskohercegovačke institucije pokazale su da nemaju jasnu viziju kako približavati standard života u BiH onom u EU, jer je cilj Plana rasta bio smanjenje tog ekonomskog jaza - ističe Kanlić.
Upozorava da je sve ovo već značajno narušilo imidž BiH i njenu reputaciju u Briselu i generalno u državama članacama EU.
- Zaista je žalosno da imamo 111 usaglašenih mjera od ukupno 113 i da su ove dvije one koje nas koče da pristupimo svim raspoloživim sredstvima - kazao je.
Dvije mjere koje nisu usaglašene podrazumijevaju ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć i obavezu poštovanja odluka i popunjavanju nedostajućih sudija Ustavnog suda BiH.
Iako odgovornost za nerješavanje dvije sporne tačke snosi Vijeće ministara BiH, Transparency International BiH je, kaže, apelovao i na parlamente da se uključe u proces, jer zakonodavna vlast može igrati važnu ulogu u vršenju pritiska na institucije.
Međutim, dnevni red sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja će biti održana 11. septembra ne uključuje pitanje Reformske agende.
Kanlić još naglašava da su obaveze koje predviđa agenda poznate bh. vlastima već godinama.
- Ništa novo, samo sistematično posloženo s nekim rokovima koje bi nama trebali zapravo pokazati šta je to prioritetno za EU u ovom trenutku. Ne vidim zašto je to problem za institucije vlasti u BiH da usvoje Reformsku agendu onako kako zahtjeva Evropska komisija, pa ćemo vidjeti šta je realno i kojim tempom da se implementira kroz provedbu Plana rasta - kaže Kanlić.
On upozorava i na političku situaciju u BiH.
- U političkoj klimi u ovom trenutku nisam siguran da imamo ljude koji racionalno razmišljaju i prevashodno stavljaju interes građana i javni interes na prvo mjesto kada diskutuju o ovim stvarima - smatra Kanlić.
Između ostalog, podsjetio je i na to da je nakon što je u julu Evropska komisija donijela odluku o smanjenju od 10 posto kao vid sankcije za BiH, rečeno da slijedi dodatnih 10 posto ako do kraja septembra Reformska agenda ne bude usvojena.
Kanlić je izrazio nadu da BiH neće dobiti nove sankcije.
- Imamo već najavljene posjete visokih zvaničnika EU i nadam se da ćemo do tada moći sa obrazom izaći pred Evropsku komisiju da bismo omogućili pristup sredstvima predviđenim Planom rasta - rekao je.
Podvukao je da je dio sredstava trebao ići direktno u budžet BiH te da su ovako na gubitku građani BiH.
- Svakako vidimo da se vlasti neodgovorno ponašaju kada su finansije u pitanju, zato što u septembru još nemamo usvojen budžet za 2025. godinu - napomenuo je.
Pojasnio je da sa aspekta privrede sve ovo utiče na to koliko će BiH biti privlačna stranim investitorima, jer svim ovim se pokazuje da se odluke donose jako sporo i da ne postoji saglasnost oko ključnih reformskih pitanja.
- To investitorima pokazuje da će biti teško pokretati biznise u našoj zemlj, a tim indirektno gube i građani BiH - smatra Kanlić.
Kada je u pitanju usvajanje Reformske agende, zaključio je da se BiH nije pomjerila s mrtve tačke.
(Vijesti.ba / FENA)