EU zemlje i dalje podijeljene oko ključnih klimatskih ciljeva

Samo nekoliko sedmica prije roka koji su postavile Ujedinjene nacije, Evropska komisija i ključne članice i dalje su u sukobu oko ciljeva smanjenja emisija stakleničkih gasova, a sve je manje izgleda da ishod bude pozitivan.

Dokument pregovora u koji je Guardian imao uvid ostavlja prazna mjesta označena zagradama i privremeni tekst ondje gdje bi trebale stajati ključne brojke za nove ciljeve. Stručnjaci smatraju da je izostanak ikakvih brojki, čak i privremenih ili okvirnih, loš znak u ovoj kasnoj fazi procesa.

Niklas Höhne, suosnivač istraživačke organizacije New Climate Institute, izjavio je da je razočaravajuće vidjeti da unutrašnje rasprave o novom klimatskom cilju EU još uvijek ne uključuju ciljne vrijednosti.

- Postaje vrlo kasno. Sada je izuzetno hitno da EU predstavi novi klimatski cilj na međunarodnim pregovorima. Do sada je samo 28 od 196 zemalja podnijelo nove ciljeve. Samo bi prijedlog EU mogao pokrenuti zamah i navesti druge države da učine isto - rekao je.

Zemlje članice i Komisija već mjesecima rade na dogovoru kako bi ispunile obaveze bloka prema Pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. i iznijele ciljeve smanjenja emisija za narednu deceniju. Sve zemlje moraju pripremiti nacionalne planove smanjenja emisija, tzv. nacionalno određene doprinose (NDC), ali ih je do sada predalo tek oko 30. UN je pozvao sve zemlje da dostave svoje NDC-e prije ključnog sastanka uz Generalnu skupštinu UN-a 24. septembra, kako bi se stigli procijeniti do samita Cop30 u Brazilu ovog novembra.

Trenutni cilj EU je smanjenje emisija stakleničkih gasova za 55 posto do 2030. u odnosu na nivoe iz 1990., što bi blok trebao postići ako se politike dodatno ojačaju.

Naredni NDC, za 2035., trebao bi EU postaviti na put dostizanja neto nulte emisije do 2050., što bi podrazumijevalo smanjenje od 90 posto do 95 posto do 2040. godine, odnosno smanjenje od otprilike 74 posto do 78 posto do 2035., zavisno od načina izračuna.

Michael Petroni, analitičar klimatske politike iz Climate Analyticsa, rekao je da je za dostizanje neto nulte emisije potrebno više akcije, a ne odgađanje do sredine stoljeća.

- Dokument koji je procurio u javnost ne navodi cilj za 2035., ali grafikon implicira jednostavnu linearnu putanju od 2030. do 2040. Naša analiza jasno pokazuje da nijedan od tako dobijenih nivoa za 2035. ne bi bio usklađen s ciljem od 1,5°C. Pristup ravne linije odgađa ključne kratkoročne akcije, baš u trenutku kada je globalno liderstvo najpotrebnije - rekao je on.

Rasprave u EU dodatno kompliciraju vremenski okviri. Unutrašnji planovi EU predviđali su da se najprije postavi cilj za 2040., iz kojeg bi se zatim mogao izvesti NDC za 2035. 

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron već je nagovijestio mogućnost odgađanja ili razvodnjavanja obaveza bloka. Aktivisti strahuju da bi se njemački kancelar Friedrich Merz mogao povući uprkos potrebi za podrškom Zelenih, dok je italijanska premijerka Giorgia Meloni ranije napadala zelene politike EU.


(Vijesti.ba / FENA)