Pet "savjeta za spavanje“ koji mogu pogoršati nesanicu

Zbog toga mnogi ljudi traže načine da poboljšaju san, a tzv. higijena spavanja postala je popularna strategija.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da neki od uobičajenih savjeta, posebno kod osoba koje pate od nesanice, mogu imati suprotan efekat. Evo pet primjera gdje dobronamjerne preporuke zapravo mogu pogoršati problem:

1. Dugo ostajanje u krevetu – Kada san ne dolazi, često se pokušava ranije leći ili ostati duže u krevetu. No, to slabi vezu između kreveta i sna, a pojačava osjećaj frustracije. Bolje je ići u krevet kasnije, ali se buditi uvijek u isto vrijeme.

2. Strogo izbjegavanje ekrana – Plava svjetlost može uticati na melatonin, ali potpuna zabrana ekrana nije uvijek rješenje. Ljudi s nesanicom nerijetko posegnu za telefonom jer već ne mogu zaspati. Umjesto zabrane, preporučuje se umjereno i ciljano korištenje – smirujući sadržaji, noćni režim i izbjegavanje beskonačnog skrolovanja.

3. Potpuno izbacivanje kofeina – Iako kofein može remetiti san, ne reagiraju svi jednako. Nekima jutarnja kafa pomaže da uđu u prirodan ritam budnosti. Važnije je izbjegavati kofein kasnije tokom dana nego ga u potpunosti izbaciti.

4. Opsesija „optimizacijom“ sna – Sve veća industrija koja nudi uređaje, dodatke i aplikacije za praćenje sna može izazvati paradoksalnu nesanicu zbog stalne brige o kvaliteti spavanja. Stručnjaci naglašavaju da san, kao i disanje ili varenje, funkcioniše najbolje kada se o njemu previše ne razmišlja.

5. Očekivanje identične količine sna svake noći – San nije strogo određen broj sati, već se prilagođava životnim okolnostima. Stres, zdravlje, godine ili roditeljske obaveze utiču na obrasce spavanja. Ponekad spavamo bolje, ponekad lošije – i to je sasvim normalno.

Zaključak stručnjaka glasi: umjesto da strogo pratimo svaku „zlatnu“ preporuku, važno je pronaći ravnotežu i prestati opsesivno mjeriti kvalitet sna. Tada se tijelo najlakše vraća svom prirodnom ritmu odmora.

(Vijesti.ba)