Etiopija otvorila najveću hidroelektranu u Africi uprkos tenzijama sa Egiptom i Sudanom

Etiopija, druga najmnogoljudnija zemlja Afrike sa 120 miliona stanovnika, vidi Veliku etiopsku branu (GERD), vrijednu 5 milijardi dolara i izgrađenu na pritoci rijeke Nil, kao ključ svog ekonomskog razvoja.

Izgradnja brane počela je 2011. godine, a očekuje se da će ukupna proizvodnja električne energije dostići 5.150 megavata, u odnosu na trenutnih 750 MW koje proizvode dvije aktivne turbine.

Premijer Abiy Ahmed izjavio je da će Etiopija koristiti energiju za poboljšanje pristupa struji u zemlji, ali i za izvoz viška električne energije u regiju.

Međutim, zemlje nizvodno prate razvoj projekta s velikom zabrinutošću.

Egipat, koji je izgradio vlastitu Asuansku visoku branu 1960-ih godina, strahuje da bi GERD mogao ograničiti njegov dotok vode tokom sušnih perioda i otvoriti vrata gradnji dodatnih brana uzvodno.

Egipat se od početka protivio ovom projektu, tvrdeći da krši vodene sporazume iz kolonijalnog perioda i da predstavlja egzistencijalnu prijetnju.

Zemlja sa oko 108 miliona stanovnika oslanja se na Nil za oko 90 posto svojih potreba za slatkom vodom.

Egipat će, prema riječima portparola Ministarstva vanjskih poslova Tamima Khallafa, nastaviti pažljivo pratiti dešavanja na Plavom Nilu i "iskoristiti svoje pravo da preduzme sve odgovarajuće mjere za odbranu i zaštitu interesa egipatskog naroda".

Sudan se pridružio Egiptu u zahtjevima za pravno obavezujućim sporazumima o punjenju i upravljanju branom, iako bi i sam mogao imati koristi kroz bolju kontrolu poplava i pristup jeftinijoj energiji.

Etiopija je, insistirajući da se radi o suverenom pravu, nastavila s razvojem projekta. U 2020. godini počela je fazno puniti rezervoar, tvrdeći da brana neće značajno naštetiti državama nizvodno.

- Brana nije prijetnja, već zajednička prilika - rekao je Abiy u julu pred parlamentom.

Nezavisna istraživanja pokazuju da do sada nisu zabilježeni veći poremećaji u protoku vode nizvodno, djelimično zahvaljujući povoljnim padavinama i opreznom punjenju rezervoara tokom kišnih sezona u periodu od pet godina.

Etiopska centralna banka finansirala je 91 posto projekta, dok su preostalih 9 posto osigurali građani kroz prodaju obveznica i donacije, bez strane pomoći, navode lokalni mediji.

Rezervoar brane potopio je područje veće od šireg područja Londona, a vlasti tvrde da će to omogućiti stabilno snabdijevanje vodom za hidroenergiju i navodnjavanje nizvodno, uz ograničavanje poplava i suša.

Međutim, mnogi ruralni stanovnici Etiopije mogli bi još čekati da osjete koristi ove električne energije, budući da je tek polovina stanovništva povezana na nacionalnu mrežu.

(Vijesti.ba)