Zašto Putin neće završiti rat protiv Zapada?

Kada je Vladimir Putin prošle sedmice poslao najmanje 19 dronova u Poljsku, ruski predsjednik je poslao poruku: Ne planiram uskoro završiti svoj rat protiv Zapada, analizira Politico.

Predsjednik rata

Ruski upad u zračni prostor NATO-a slijedi nakon sedmica zračnih napada u Ukrajini u kojima su ubijeni deseci civila, oštećene zgrade u kojima su smještene delegacije Evropske unije i Velike Britanije te je prvi put pogođena vladina zgrada u centru Kijeva.

Daleko od toga da je spreman sklopiti mirovni sporazum s Ukrajinom pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Putin je svoj politički opstanak povezao s tinjajućim sukobom sa Sjedinjenim Američkim Državama i njenim saveznicima.

"Putin je predsjednik rata", rekao je Nikolaj Petrov, viši analitičar u londonskom Centru za nove evropskoazijske strategije.

"On nema interes da ga okonča."

Nakon što se oblikovao kao ratni vođa, povratak na mjesto mirnodopskog predsjednika bio bi ravan degradaciji.

"Bez obzira na uvjete, on ne može odustati od te uloge", rekao je Petrov.

Milion ruskih žrtava

Dok se Putinov potpuni napad na Ukrajinu bliži četvrtoj godini, ruski predsjednik vjerojatno ima najviše razloga za optimizam od ranih dana rata kada se Kremlj nadao osvojiti zemlju u nekoliko dana.

S ukrajinskim snagama koje su ograničene nedostatkom oružja i ljudstva, Rusija se sve više probija unutar ove susjedne zemlje. Ali napredak Moskve bio je spor i skup. Oružane snage Kremlja pretrpjele su procijenjenih milion žrtava, a sukob je uzeo danak ruskoj ekonomiji, koja prijeti da će upasti u recesiju.

Ipak, politički, okončanje sukoba dolazi s rizicima.

Stroga kontrola Kremlja nad medijima i internetom vjerojatno bi mu omogućila da većini Rusa proda mirovni sporazum kao pobjedu. Ali to nije ono oko čega će se ruski predsjednik brinuti.

S desetkovanom ruskom liberalnom opozicijom, mala, ali glasna grupa nacionalista sada predstavlja najveću prijetnju njegovoj vladavini, rekao je Petrov.

I obećao im je grandioznu pobjedu, ne samo nad Ukrajinom već i nad onim što Kremlj naziva "kolektivnim Zapadom".

"Postoji želja među jastrebovim dijelom vojno-političkog establišmenta da uništi NATO", rekao je za ruski servis DW-a Aleksandar Baunov, bivši ruski diplomata, sada viši saradnik u Carnegie Russia Euroasia Centru.

"Da pokažu da NATO ne vrijedi ništa.

Pet dronova ciljalo NATO bazu

Otkad se Putin prošli mjesec sastao s Trumpom na Aljasci na onome što je američki predsjednik nazvao samitom posvećenim postizanju primirja, Moskva je pojačala kampanju hibridnog ratovanja protiv Evrope, navode vojni analitičari.

Prije upada ruski dronovi prošle srijede više puta ulazili su u poljski zračni prostor iz susjedne Bjelorusije, kružeći gradovima prije nego što su se vratili. U augustu se ruski dron srušio oko 100 kilometara jugozapadno od Varšave.

Prema WELT-u, sestrinskoj publikaciji Politica u Axel Springer grupaciji, pet dronova koji su ušli u srijedu u Poljsku bilo je na direktnoj putanji leta prema NATO bazi prije nego što su ih presreli nizozemski borbeni avioni Lockheed Martin F-35.

U članku s mišljenjem objavljenom dva dana prije nego što su dronovi ušli u Poljsku, Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, optužio je Helsinki za planiranje napada, prijeteći da bi svaki napad "mogao dovesti do sloma finske državnosti - jednom zauvijek".

Analitičari su primijetili da retorika članka podsjeća na ključne točke Kremlja uoči ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Moskva je također počela premještati vitalne industrije, uključujući brodogradnju, na istok zemlje, dalje od granice s NATO-om, istaknuo je Petrov.

U petak je Rusija započela s velikim vojnim vježbama s Bjelorusijom, uključujući i one odmah u blizini poljske granice. Očekuje se da će vježbe završiti u utorak.

"Što god Putin postigne u Ukrajini, sukob sa Zapadom tu neće završiti; nastavit će se u raznim oblicima", rekao je Petrov.

"Uključujući i vojno."

Vojni savez kao "bezubi tigar"

Djelima poput upada u Poljsku, Putin upozorava Trumpa i evropske čelnike koji raspravljaju o pružanju sigurnosnih garancija Kijevu nakon potencijalnog mirovnog sporazuma, rekao je Kiril Rogov, osnivač think tanka Re:Russia.

"Putin je pokazao da danas može napasti zemlje NATO-a, a one nemaju uspostavljene obrambene sisteme", rekao je.

Trumpove pomiješane signalizacije o njegovoj predanosti NATO-u i njegova nespremnost da se pridržava vlastitih rokova kada je u pitanju nametanje sankcija Moskvi daju Putinu povjerenje da se može izvući s tim.

Za ruskog predsjednika, "sada ili nikad", dodao je Baunov.

Upadi poput onog u Poljskoj imaju za cilj narušiti predanost zapadnog vojnog saveza kolektivnoj odbrani, s malim ofenzivama koje testiraju spremnost NATO-a da odgovori.

Nada je, rekao je Baunov, da će se vojni savez otkriti kao bezubi tigar. Do sada je reakcija Washingtona potkrijepila te strahove.

U četvrtak je Trump ponovio Moskvine argumente, rekavši novinarima da upad dronova u Poljsku mogla "mogla biti greška".

(Vijesti.ba)