Ko blokira zemlje regije na putu ka EU: Brisel - tamo daleko...

Crna Gora i Albanija su, prema ispunjemim uvjetima, naredne članice EU, tvrde iz Brisela.

U evropskoj prijestolnici žele da se pridruživanje desi u što skorijem roku i iz sigurnosnih razloga, odnosno kako bi i definitivno skinuli okove "malignog ruskog utjecaja" s balkanskog poluostrva.

Upravo, i na kartu "opasnosti iz Moskve" igraju u državama pretendantima na članstvo u EU.

Crnoj Gori cilj je postati članicom 2028. godine, što konstantno ističe državni vrh ove zemlje.

"Crna Gora će biti 28. članica Evropske unije", potencira Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, obrazloživši optimističan stav:

"Strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije je nego ikada. Crna Gora zato mora iskoristiti šansu da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine."

Zvanična Podgorica ispunila je privremene uvjete (poglavlja 23 i 24), dok Albanija u 2025. godini ubrzano otvara pregovaračke klastere – 24 od 33 i cilj joj je završiti pregovore do 2027.

I dok susjedne Crna Gora i Albanija nezadrživo napreduju u EU integracijama, Bosna i Hercegovina suočila se s blokadama na svom ionako sporom putu ka Briselu. Blokadom uzrokovanom, upravo "malignim ruskim utjecajem", kojeg na teritoriju naše zemlje provodi rukovodstvo entiteta Republika Srpska, predvođeno svojim bivšim predsjednikom Miloradom Dodikom, mnogi kažu ključnim čovjekom Kremlja na Zapadnom Balkanu.

"O tome smo razgovarali s našim međunarodnim partnerima. Neki od njih su i članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i sigurno ćemo adekvatno i pravovremeno odgovoriti na ono što Rusija već nekoliko puta pokušava koristeći entitet Republika Srpska i zahvaljujući podaničkom odnosu Dodika. Rusija koristi RS kao prostor u kojem pravljenjem problema jača svoju geopolitičku poziciju za pregovore u drugim dijelovima svijeta", izjavio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine. Status kandidata dobila je u decembru 2022. Dvije godine kasnije EU je odlučila otvoriti pregovore, ali uz uvjet da BiH ispuni nekoliko reformi iz oblasti vladavine prava, izbornog zakona, pravosuđa, borbe protiv korupcije...

Pregovarački okvir nije usvojen zbog političke blokade čelnika iz RS-a koji konstatno slabe državne institucije, te spore implementacije evropskih reformi, uz manjak stabilnosti i povjerenja u pravosuđe.

Vladajući u Sarajevu vjeruju da bi izbacivanje Dodika i njegovih partnera iz vlasti odblokiralo put BiH ka EU, ali u vlasti ih održava partnerski HDZ-e Dragana Čovića.

„Dodik i evropske integracije ne idu skupa. Čović se napokon mora opredijeliti", ukazao je proteklih dana Nebojša Vukanović, jedan od opozicionih političara iz RS-a.

Pored Bosne i Hercegovine, miljama daleko od EU je i Srbija, jer prije svega još nije uskladila vanjsku politiku s EU, posebno po pitanju sankcija Ruskoj Federaciji nakon agresije na Ukrajinu. Za EU upitno je stanje ljudskih prava i slobode medija u Srbiji.

"Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, jednom prilikom rekao mi je da je njegovo srce u Moskvi, a razum u Briselu. Ovo drugo više uopće ne vidim", kazao je prije nekoliko dana za DW bivši predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Elmar Brok.

Daleko od EU je i Sjeverna Makedonija, koja je za razliku od BiH suočena s vanjskom blokadom. Skoplje je status kandidata dobilo 2005. godine, a nakon rješavanja spora s Grčkom i promjene imena, ovu državu blokira Bugarska zbog spora oko ustavnih izmjena i prava manjina.

I Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo u EU, 15. decembra 2022. godine. Trenutno ima status "potencijalnog kandidata", ne i formalnog, jer Kosovo ne priznaje pet članica EU - Grčka, Španija, Rumunija, Slovačka i Kipar.

Zato je i ovaj pristupni proces, takođe, blokiran.

Bakir Tiro

(Vijesti.ba)