18.09.2025 / 11:37 Ekonomija - Konferencija u Mostaru

Fotonaponske elektrane kao budućnost održive poljoprivrede

Fotonaponske elektrane kao budućnost održive poljoprivrede
Foto: FENA

Edukativna konferencija „Predstavljanje održivog agro-energijskog razvoja“ održana je u četvrtak u Mostaru s ciljem promovisanja rješenja koja povezuju poljoprivredu i obnovljive izvore energije.

Predsjednik Obrtničke komore HNK Aner Kruškonja istaknuo je kako se u saradnji s partnerima i Privrednom komorom Unsko-sanske kantona predstavlja kreditna linija namijenjena sufinanciranju fotonaponskih elektrana u poljoprivredi.

- Kada govorimo o resursima, veliki potencijal leži u fotonaponskim elektranama koje se mogu koristiti za napajanje štala, grijanje plastenika, rad komora i sušara. Mogućnosti su doista široke - istaknuo je.

Profesor Midhat Glavić ocijenio je kako poljoprivreda spada među grane koje najviše trpe posljedice klimatskih promjena, ali se istovremeno ubraja i među njihove uzročnike.

- Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u poljoprivredi nisu nove, već poznate u agrotehnici. Njihov je cilj smanjiti karbonski otisak kroz manju upotrebu mehanizacije, očuvanje padalina u tlu, konzervacijsku obradu zemljišta te korištenje žetvenih ostataka i stajnjaka. Savremena proizvodnja voća i povrća zahtijeva sustave navodnjavanja u kombinaciji sa zaštitnim mrežama, dok nove digitalne tehnologije omogućuju optimizaciju potrošnje vode i gnojiva radi postizanja veće proizvodnj- istaknuo je Glavić.

Dodao je kako se sve veća pozornost posvećuje kontroli uvoza svježeg voća i povrća zbog ostataka pesticida te istaknuo važnost biopesticida i agrosolarstva, koje istodobno omogućuje proizvodnju električne energije i povećanje poljoprivredne proizvodnje.

Govoreći o stočarstvu, Glavić je naglasio potrebu smanjenja intenzivnog uzgoja te korištenja livada i pašnjaka za pašni i slobodni uzgoj domaćih životinja. Naglasio je kako se mjere održive poljoprivrede ne odnose samo na biljnu proizvodnju, nego i na stočarstvo.

- Bosna i Hercegovina je prošle godine imala deficit u uvozu hrane veći od dvije milijarde maraka, a u prvih sedam mjeseci ove godine već oko 1,8 milijardi. To jasno pokazuje da se moramo ozbiljnije posvetiti proizvodnji hrane na vlastitim imanjima. Bez suverenosti hrane nema ni suverenosti države – poručio je Glavić.

Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike lokalnih zajednica i poljoprivrednike radi razmjene znanja i iskustava te poticanja razvoja održivih i ekonomskih isplativih rješenja.


(Vijesti.ba / FENA) 

Izdvajamo