23.09.2025 / 11:30 Svijet - Izbori 3. i 4. oktobra

Češka uskoro bira hoće li pripadati Zapadu ili Istoku

Češka uskoro bira hoće li pripadati Zapadu ili Istoku
Foto: Agencije
Na nadolazećim češkim izborima ulozi su, čini se, posebno visoki za Rusiju. Zato ne iznenađuje što je Češka posljednjih sedmica preplavljena proruskim dezinformacijama uoči glasanja 3. i 4. oktobra koje bi moglo odrediti njezinu geopolitičku budućnost, piše Politico.

Pobjeda populističkog desničara Andreja Babiša, koji trenutno vodi u anketama, dovela bi ga za stol Evropske unije uz mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog Roberta Fica. Oba navedena nacionalna lidera poznata su po prijateljskim odnosima s Vladimirom Putinom i redovno narušavaju jedinstvo EU-a po pitanju podrške Ukrajini.

Fiala: Presudna bitka za budućnost zemlje

Aktuelni češki premijer Petr Fiala opisao je parlamentarne izbore kao presudnu bitku za smjer u kojem će se zemlja kretati. "Radi se o tome kamo će Češka Republika ići. Hoćemo li ostati snažna demokratija, s punom slobodom, s prosperitetom, zemlja koja je čvrsto dio Zapada ili ćemo odlutati negdje na Istok", poručio je Fiala na skupu u Plzeňu prošle sedmice.

U ovom napetom ozračju, analitičari upozoravaju na neviđen nivo proruske propagande. Prema Vojtěchu Boháču, istraživačkom novinaru s portala Voxpot, količina lažnih vijesti u stalnom je porastu od početka ruske agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, dostigavši rekordnih 5000 članaka mjesečno.

Nedavna istraga Voxpota otkrila je da 16 najvećih dezinformacijskih portala u Češkoj proizvodi više sadržaja od svih tradicionalnih medija zajedno. Teme se kreću od napada na EU i NATO do bizarnih teorija zavjere, poput tvrdnji da Brisel zagovara kanibalizam kao rješenje za klimatske promjene.

Stručnjaci naglašavaju kako cilj ove kampanje nije nužno podrška jednom kandidatu, već potkopavanje povjerenja u češku državu i demokratiju u cjelini. Kristína Šefčíková s Praškog instituta za sigurnosne studije ističe da se fokus prebacio na dovođenje u pitanje legitimiteta samih izbora.

Nekad komunist, danas milijarder

"U informacijskom prostoru zapravo možemo vidjeti kako se koristi moskovski priručnik", izjavila je Šefčíková. Iako i Kina ima određeni utjecaj, ona dodaje kako je "Rusija ovdje trenutno definitivno tema broj jedan."

Pod Fialinim vodstvom, Češka je bila predvodnica inicijative za naoružavanje Ukrajine i primila je veliki broj ukrajinskih izbjeglica. Pobjeda Babiša, bivšeg komunista i milijardera, mogla bi sve to promijeniti. Njegov program obećava ukidanje plana za slanje municije Kijevu, a on sam poziva na "kompromis" kako bi se okončao rat, prenosi Index.hr.

Fiala ga optužuje da direktno pomaže Putinu. "Babiš je protiv ove inicijative za municiju, protiv trošenja na odbranu, govori o miru bez ikakvih uslova. On pomaže Vladimiru Putinu, to je vrlo jasno", rekao je Fiala. Babiš uzvraća optužbama da premijer "sanja o ratu s Rusijom."

Međutim, politički analitičar Tomáš Cirhan smatra da je Babiš prije svega "pragmatičan populistički političar koji pokušava reći ono što mu je potrebno da dobije podršku", a ne ideološki proruski orijentisan.

Podsjeća da je Babiš imao čvrst stav prema Rusiji dok je bio premijer. Pravi rizik, dodaje Cirhan, leži u mogućoj koaliciji s ekstremno lijevim ili desnim strankama koje su otvoreno antievropske i proruske.

Hibridni rat u punom jeku

Kremlj dosljedno negira bilo kakvo miješanje, no poplava lažnih vijesti uklapa se u širu strategiju hibridnog ratovanja. Češka obavještajna služba u svom je godišnjem izvještaju navela da Rusija koristi Telegram za regrutiranje agenata za špijunažu i ciljanje vojne infrastrukture.

Glasnogovornik vojne obavještajne službe Jan Pejšek potvrdio je za Politico da je snažna češka podrška Ukrajini "dovela do reakcije u obliku povećane aktivnosti ruskih obavještajnih službi na češkom teritoriju, uključujući kibernetičke napade." Krajnji je cilj, kaže Šefčíková, "sijati zbrku, strah i nesigurnost o tome šta je istina, a šta stvarno."

Češka je, poput drugih evropskih zemalja, zabranila ruske državne medije poput Sputnika i RT-a, no čak četvrtina lažnih vijesti i dalje direktno prenosi narative iz tih izvora. Problem je, kako tvrdi Boháč, u nedostatku političke volje za provođenje sankcija.

Vlada se ustručava cenzure

Dodatni problem je što se vlada, zbog relativno kratke historiji liberalne demokratije, ustručava poduzimati korake koji bi se mogli protumačiti kao cenzura. "Bilo kakvi pokušaji zatvaranja nekih medija ili nekih web stranica koje tvrde da su dezinformacijske web stranice vrlo su osjetljiva tema", napominje analitičar Cirhan.

Iako je dokazivanje direktne ruske umiješanosti često teško, najbolja odbrana ostaje povjerenje u tradicionalne medije i demokratske institucije. Prema Indeksu otpornosti na dezinformacije, Češka je 2024. ocijenjena kao "snažna". Ipak, isti izvještaj upozorava na "rastući osjećaj nesigurnosti unutar češkog društva i rastuće nepovjerenje prema državi", što je muzika za uši Moskve.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo