Tim za katalizu, koji predvodi profesor Tom Schwartz, osmislio je način da se iz piljevine i iverja izvuku glukozni šećeri i pretvore u jedinjenje (S)-3-hidroksi-γ-butirolakton (HBL), prenosi portal Cirkularnaekonomija.org.
Riječ je o važnoj sirovini za brojne farmaceutske proizvode, uključujući lijekove za snižavanje holesterola, antibiotike i inhibitore HIV-a, saopštio je Univerzitet u Maineu.
Prema analizi istraživača, novi proces mogao bi smanjiti troškove proizvodnje HBL-a i do 60%, jer ne zahtijeva zagrijavanje fosilnih goriva na visoke temperature, već koristi vodu sobne temperature i sodu bikarbonu.
„Pronašli smo način da iskoristimo ono što priroda već nudi u šećerima drveta“, rekao je profesor Schwartz.
Nafta se najčešće koristi u farmaceutskoj proizvodnji
Ključ uspjeha krije se u molekularnoj strukturi drvne glukoze, navodi se u saopćenju. Za razliku od nafte, koja se najčešće koristi u farmaceutskoj proizvodnji, biomasa prirodno sadrži hiralne centre – dijelove molekula koji su presudni u sintezi lijekova, a inače ih je teško i skupo dobiti iz fosilnih izvora.
Naučnici naglašavaju i ekološke prednosti novog postupka.
„Ostatke drveta od sječe često ostavljamo da trule na šumskom tlu, a sada ih možemo pretvoriti u proizvode visoke vrijednosti“, istakao je Clayton Wheeler, direktor Instituta za istraživanje bioproizvoda iz šumarstva UMaine.
Niže cijene lijekova i smanjenje otpada iz šumarstva
Proces je još u fazi razvoja, ali otvara široke mogućnosti za buduću primjenu. Schwartz i saradnici sada traže partnere iz industrije koji bi pomogli da se tehnologija prenese iz laboratorije u praksu.
Ukoliko uspije, ovaj pristup mogao bi istovremeno doprinijeti smanjenju cijene lijekova i smanjenju otpada iz šumarstva, čime spaja ekonomske i ekološke koristi, zaključuje se u saopćenju.
Inače, članovi istraživačkog tima već istražuju potencijal drveta za proizvodnju bioplastike i održivog avionskog goriva.
(Vijesti.ba)