Kako se navodi u odluci, dobijeni materijali nisu se mogli dovesti u vezu s počinjenjem krivičnih djela.
Tužilaštvo smatra da u ovom slučaju nisu ispunjeni elementi krivičnog djela “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”. U obrazloženju je navedeno da se “screenshot fotografijom i propratnim tekstom, kao i dostavljenim videosnimkom, na kojem je, većim dijelom, prikazano obilježavanje pravoslavnih vjerskih običaja, javno ne podstiče na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost”.
“Analizom screenshot fotografije, propratnog teksta i video snimka, ni u jednom trenutku se javno ne odobrava, poriče, grubo umanjuje ili pokušava opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom”, navodi se u odluci.
Mještani Kragljivode kazali su da su uznemireni zbog postavljanja krstova kod mezarja. Bošnjački odbornici Skupštine općine Srebrenica i mještani podnijeli su krivičnu prijavu SIPA-i i Tužilaštvu BiH protiv Luke Babića, igumana manastira Karno.
Ibro Mehmedović, imam džemata Osat, izjavio je za Detektor da je 19. januara pravoslavni sveštenik s grupom ljudi u Memorijalni centar Kragljivoda postavio tri krsta koja su bila nasumično zabodena u zemlju.
“Nakon toga ponovno (…) isti taj pop došao je ovdje i betonirao je te krstove, što možete vidjeti na licu mjesta, urađeno je betonsko coklo, gdje su krstovi zabodeni u beton”, rekao je i dodao da čin doživljava kao provokaciju i pokušaj da se naruše međunacionalni odnosi.
Tužilaštvo je u svojoj odluci navelo i da se ne radi o dužnosniku, odgovornoj osobi ili zaposleniku u instituciji vlasti, niti organu finansiranom iz javnog budžeta, zbog čega nisu ispunjeni elementi djela za koje je podnesena prijava.
Kadefa Muhić, predsjednica Organizacije porodica šehida, poginulih i nestalih boraca općine Srebrenica, kazala je da su u mezarju Kragljivoda ukopani njen brat, koji je poginuo 1992. godine, te otac, koji je preminuo 2018. godine.
Ona je postavljanje krstova vidjela kao provokaciju i želju za izazivanje sukoba među građanima. “Kaže kako ne bi imala ništa protiv da se institucije uključe, iskopaju te provjere da li postoje posmrtni ostaci osoba srpske nacionalnosti u mezarju. Prekoputa Memorijalnog centra Kragljivoda, u toku je izgradnja pravoslavne crkve. Danas sam ovdje, i ljudi koji imaju djecu već su u strahu, i nije ovo prva provokacija”, rekla je.
Na Forumu za sigurnost u Srebrenici, koji je održan nakon ovog događaja, istaknuto je da će se pokrenuti postupci kako bi islamska i pravoslavna vjerska zajednica dobile zemljišta za mezarja i groblja, uz apel da se obje strane suzdrže od ekscesa radi očuvanja stabilnosti i mira.
(Vijesti.ba)