Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH u skraćenom postupku

Prije razmatranja ovog zakona, pojedini delegati su nastavili ukazivati predsjedavajućem Doma Nikoli Špiriću na, kako su naveli, povrede Poslovnika tog Doma.

Međutim, Špirić nije odgovarao na te primjedbe, nego je istrajavao u tome da se pređe na razmatranje prve tačke dnevnog reda, a to je Zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, po hitnom postupku.

Pozvao je ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Stašu Košarca da, u ime predlagača, obrazloži predloženi zakon, što je on učinio uprkos protivljenju pojedinih delegata koji su iznijeli mišljenje da je nedopustivo da predloženi zakon obrazlaže Košarac, koji je smijenjen u Predstavničkom domu, a njegovu smjenu u Domu naroda, kako su kazali, blokiraju članovi Kolegija Nikola Špirić i Dragan Čović.

Košarac je kazao da, dok obavlja poziciju ministra, želi da odgovorno obavlja svoj posao.

Dodao je da razumije političke konotacije iz jednog dijela Doma naroda kao i iz Predstavničkog doma, navodeći da bi bilo potpuno neodgovorno dok je u mandatu ministra da ne obavlja svoj posao.

Pojašnjavajući predloženi zakon, kazao je da on predstavlja, prije svega, jedan korak unaprijed u modernizaciji i stabilnosti i jačanju energetskog sektora u BiH.

Naveo je da ovo nije zakon jedne stranke, nije zakon jednog entiteta, niti jednog nivoa vlasti.

- Ovo je zakon koji je usaglašen na nivou Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske, a Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa imalo je isključivo koordinirajuću ulogu. Ovaj zakon ima potpunu podršku Sekretarijata Energetske zajednice i da je saglasnost na tekst zakona dala upravo Energetska zajednica - napomenuo je Košarac.

Pojasnio je da su predloženi zakon uputili po hitnom postupku, prije svega, što proces usaglašavanja zakona traje skoro osam ili devet godina.

- S obzirom na činjenicu da imamo najavljenu odluku o uvođenju CBAM-a za Bosnu i Hercegovinu sa 1. januarom 2026. godine, a uz obimnost i složenost donošenja odluka u parlamentu, cijenimo da aktivnosti moramo ubrzati kako bismo i ostale korake koji slijede, osim ovoga zakona, a oni su u pripremnoj fazi, mogli implementirati do 1. januara 2026. godine, čime bi Bosna i Hercegovina bila izuzeta od CBAM-a - naveo je Košarac.

Napomenuo je da se uvođenje CBAM-a odnosi, prije svega, na pet sektora - električne energije, cementa, đubriva, aluminijuma i čelika. To bi u značajnoj mjeri moglo da poskupi cijenu svih ovih proizvoda, a samim tim i umanjilo obim vanjsko-trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine.

Košarac je pozvao delegate da prihvate hitni postupak, jer je zakon potpuno usaglašen i ono što je značajno reći, da ovaj zakon transponuje 15 uredbi i jednu direktivu Evropske energetske zajednice.

Pojedini delegati su tokom rasprave o zahtjevu za hitno razmatranje Prijedloga zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH kazali da neće podržati razmatranje po hitnom postupku, nego da bi bilo bolje da on bude razmatran u skraćenoj parlamentarnoj proceduri.

Delegat Ilija Cvitanović je rekao da će podržati i hitnu proceduru i predloženi zakon, "jer on otvara mogućnost prolongiranja primjene CBAMA na Bosnu i Hercegovinu".

Delegatkinja Marina Pendeš je također kazala da će tri delegata iz HDZ-a BiH podržati ovaj zakon, jer ga smatraju jako bitnim.

- Smatramo da je jako bitno da ovaj zakon usvojimo, a imat ćemovremena i da ga popravljamo - navela je Pendeš.

Nakon delegatske rasprave, odlučeno je da predloženi zakon bude razmatran po skraćenom postupku.

(Vijesti.ba / FENA)