Reformska agenda: 114 mjera na 161 stranici

Ovim je usvojen Plan rasta, ključni dokument za pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena zemljama zapadnog Balkana.

Ova vijest obradovala je i evropsku komesarku Martu Kos.

Bosna i Hercegovina je pokazala toliko potrebno jedinstvo, napisla je Kos na X-u.

Po njenim riječima, ovo je važan korak za otključavanje Plana rasta EU.

- Zajedno možemo ostvariti: bolje ceste, jeftiniju energiju, brži internet, bez naknada za novčane transakcije i roaming - napisala je.

Dokument koji je usvojen, a u posjedu je portala Vijesti.ba sastoji se od 161 stranice.

Ako dokument koji je Vijeće ministara BiH usvojilo bude odobren u Briselu, BiH će dobiti pristup fondu vrijednom 917 miliona eura.

Iako je fond prvobitno iznosio 1,025 milijardi eura, BiH je ostala bez 10 posto sredstava zbog kašnjenja u usvajanju Reformske agende.

Dokument sa 114 mjera na koje su se vlasti obavezale, ključan je za povlačenje sredstava, a isplate će biti uslovljene provođenjem tih mjera.

Do kraja godine, u slučaju odobrenja, BiH bi mogla dobiti prvu tranšu od oko 60 miliona eura.

Plan je podijeljen na četiri cjeline: zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora, ljudski kapital i vladavina prava.

Zelena i digitalna tranzicija

BiH treba modernizirati energetski sektor i digitalnu infrastrukturu – uvesti 5G mrežu, povećati korištenje obnovljivih izvora energije, usvojiti zakone o klimatskoj neutralnosti i energetskom tržištu, te podići energetsku efikasnost kroz renovaciju javnih zgrada.

Razvoj privatnog sektora

Cilj je poboljšati poslovni ambijent kroz digitalizaciju, zakonodavne reforme i usklađivanje propisa između entiteta. Poseban naglasak je na elektronskom potpisu, rješavanju sporova (arbitraža i medijacija), te uklanjanju zastarjelih zakona iz vremena bivše Jugoslavije.

Razvoj ljudskog kapitala

EU od BiH traži veće ulaganje u obrazovanje i socijalnu zaštitu. Cilj je da 60% djece pohađa predškolske ustanove, te da se uvede jedinstven zakon o porodiljskom odsustvu. Takođe se očekuje digitalna obuka za nastavnike, bolja internetska povezanost škola, više prakse za srednjoškolce i veća zapošljivost mladih. Uvedena bi bila i “socijalna karta” za efikasnije targetiranje socijalne pomoći.

Vladavina prava

BiH mora reformisati pravosuđe – donijeti novi zakon o Sudu BiH i VSTV-u, osnovati tijelo za žalbe i ojačati integritet pravosudnog sistema. EU traži zaštitu zviždača i novinara, formiranje antikorupcijskih tijela, ukidanje zakona o kleveti i jače procesuiranje organizovanog kriminala. Pitanje Ustavnog suda i entitetskog veta riješeno je ublaženim formulacijama, bez konkretnih obaveza. Napredak će se pratiti na svakih 6 mjeseci, a većina reformi mora biti završena do kraja 2025, neke i do sredine 2027.

Reformska agenda BiH predviđa ključne promjene u pravosuđu, borbi protiv korupcije i usklađivanju sa EU standardima.

SNSD je podržao agendu, čime je zaobiđen mehanizam koordinacije.

BiH se obavezala na:

- Reformu VSTV-a radi jačanja integriteta i efikasnijeg pravosuđa, uključujući uspostavljanje odjela za provjeru sudija i tužilaca;

- Izradu novog zakona o VSTV-u i zakona o Sudu BiH radi bolje pravne sigurnosti;

- Jačanje borbe protiv korupcije kroz zaštitu zviždača, usklađivanje zakona o sukobu interesa i transparentnije javne nabavke;

- Usklađivanje vanjske, sigurnosne i vizne politike s EU, te unapređenje obrazovanja i energetskog sektora.

- Primarni cilj je nezavisno, efikasno pravosuđe i funkcionalne institucije, bez kojih nema napretka ka članstvu u EU.

Većina reformi ima rok do kraja 2025, a neke do 2027.

(Vijesti.ba)