Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je da je na jučerašnjoj hitnoj sjednici usvojen nacrt reformske agende s listom mjera, čime je potvrđena institucionalna odgovornost i jasno opredjeljenje za evropski put BiH te je najavila posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.
- Pokazali smo da možemo, kao i odgovornost uprkos svemu, iako smo dosta toga vremena, propustili, ali je jasna naša opredijeljenost za reformske procese i da smo neupitno za evropski put Bosne i Hercegovine - rekla je Krišto.
Istaknula je da usvajanjem nacrta reformske agende posao ne završava, već tek počinje. Dokument je već upućen Evropskoj komisiji, a slijedi faza interkonsultacija.
- Evropska unija će analizirati kako su mjere postavljene u smislu rokova, nositelja aktivnosti i svega onoga što je već komunicirano s direktoratom za susjedstvo i proširenje, dok smo bili u prvoj fazi usuglašavanja - navela je.
Krišto je izrazila nadu da neće biti značajnih komentara na dokument, s obzirom na intenzivnu komunikaciju s evropskim partnerima tokom pripreme.
- Imali smo jako puno tih komunikacija, neke stvari smo u hodu rješavali s njima, tako da ne bi trebalo biti puno primjedbi. Naravno, nakon toga slijedi implementacija. Ovo je čista prilika. Dolaze do izražaja sve razine vlasti u BiH, kako će se odnositi prema konkretnim projektima i programima, a time i prema finansijskim sredstvima i svemu onome što je dobro za sve nas - pojasnila je Krišto.
Najavila je i fokus na druge obaveze koje BiH ima na evropskom putu.
- Već sljedeće sedmice očekujemo posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. To je prilika da snažno pošaljemo poruku da smo opredijeljeni, da je to interes nas u BiH, a onda i svih drugih, posebno u kontekstu odnosa unutar EU i svijeta - kazala je.
Govoreći o vremenskom okviru za povratne informacije iz Brisela, Krišto je istaknula da BiH ne može govoriti u ime drugih institucija, jer bi to, prema njenim riječima bilo neozbiljno.
Dodala je da Evropska komisija, kao birokratska i administrativna institucija, mora proći kroz formalne procedure.
Sljedeći korak, kako je pojasnila, jeste potpisivanje ugovora, instrumenta o zajmu i grant sredstvima.
- Prva avans tranša bi vjerovatno bila uplaćena, a sve ostalo se veže za projekte. To ovisi o tome kako ćemo biti brzi i napredni, koja razina vlasti će reagirati - istaknula je.
Krišto je dodala da će BiH odmah analizirati komentare na nacrt reformske agende, te da će se na osnovu stepena realizacije povlačiti sredstva.
- Neke stvari smo već odradili, pa ćemo znati u kolikom smo postotku realizirali određeni dio. Mjere se tiču svih razina vlasti, od kantona, preko entiteta, do državnog nivoa - navela je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
- Nisu moguće korekcije dokumenta Plana rasta, jer mi ne mijenjamo ništa s naše strane. Dokument je identičan. Evropska komisija, odnosno direktorat za susjedstvo i proširenje, dostavili su mjere koje su usuglašene. One su pobrojane, redefinirane u dijelu koji se odnosi na Ustavni sud i Konkurencijsko vijeće i predviđeno je da se te mjere provedu kroz zakonodavstvo i reforme. Za Ustavni sud, rok je okvirno juni 2026. godine - izjavila je Krišto na pitanje da li se reformska agenda usvojena na hitnoj sjednici razlikuje od one koja je odbijena na prethodnoj telefonskoj sjednici.
Osvrnuvši se na današnju redovnu sjednicu Vijeća ministara, Krišto je navela da je na dnevnom redu bilo oko 26 tačaka.
- Nismo se uspjeli o svemu izjasniti, za neke tačke imali razumijevanja i podršku, ali je dobro da smo ih raspravili - kazala je te posebno izdvojila tri granta koja su usvojena: nacrt sporazuma o grantu za vodovod i kanalizaciju u Republici Srpskoj, nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma za modernizaciju pumpno-akumulacijske hidroelektrane Čapljina te sporazum s Evropskom investicijskom bankom za koridor 5C, dionica Medakovo–Poprikuše.
- To su projekti od interesa za Bosnu i Hercegovinu, za razvoj infrastrukture, lokalnih zajednica i sve ono što život znači na ovom prostoru - rekla je Krišto.
Dodala je da se raspravljalo i o pravilniku o sistematizaciji Agencije za zaštitu osobnih podataka, kojim se predlaže povećanje broja izvršitelja radi efikasnije implementacije zakona.
(Vijesti.ba / FENA)