Dodik opet napada Ustav BiH: Od države želi oteti releje i antene

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik istakao je da bi vlasti u RS trebale razmotriti formiranje javnog preduzeća koje bi upravljalo "antenama i relejima" na teritoriji tog entiteta.

Kako je naveo, cilj je uspostavljanje kontrole nad infrastrukturom i jačanje, kako je rekao, "digitalnog suvereniteta" RS.

Ta najava izazvala je reakcije stručne javnosti, koja upozorava da bi takav potez mogao biti u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i postojećim državnim regulatornim okvirom.

Profesor ustavnog prava Davor Trlin ocijenio je za Radio Slobodna Evropa da bi centralizacija kontrole nad relejima i antenama, uz potencijalni uticaj na frekvencije i dozvole, predstavljala formiranje "paralelnog regulatornog sistema".

Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, oblast komunikacija i uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava spada u nadležnosti države. Tu oblast reguliše Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), u skladu sa Zakonom o komunikacijama Bosne i Hercegovine iz 2003. godine.

Iako je još krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, kroz odluke visokog predstavnika i kasnije zakonske akte, predviđeno jedinstveno upravljanje signalnom infrastrukturom na državnom nivou, taj sistem nikada nije u potpunosti zaživio u praksi.

Ko upravlja relejima u BiH?

U praksi, pravo korištenja releja i infrastrukture za emitovanje programa na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju sve medijske kuće koje posjeduju dozvole RAK-a.

U ovom trenutku, infrastrukturom za emitovanje u entitetu Federaciji BiH upravlja Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT), dok u RS tu funkciju obavlja Radio-televizija Republike Srpske (RTRS). Procjene govore da se u RS nalazi oko 80 relejnih lokacija.

RTRS nije odgovorio na upite RSE o najavama formiranja novog preduzeća, niti o broju releja i troškovima njihovog održavanja. Odgovor nije stigao ni iz Vlade RS, kojoj su upućena pitanja o eventualnom nacrtu zakona i modelu osnivanja takvog preduzeća.

Neriješeni planovi iz ranijih reformi

Ideja o centralizovanom upravljanju komunikacijskom infrastrukturom u Bosni i Hercegovini datira još iz 1999. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp naložio uspostavljanje državne korporacije za upravljanje prenosnim kapacitetima.

Godinu kasnije, njegov nasljednik Wolfgang Petritsch donio je odluku o restrukturiranju RTV sistema, kojom je predviđena privremena korporacija za prenos programa, kao i uspostavljanje trajnog modela upravljanja infrastrukturom.

Kasnije, Zakonom o javnom RTV sistemu Bosne i Hercegovine iz 2005. godine predviđena su četiri stuba javnog emitovanja: BHRT, FTV, RTRS i Korporacija javnih RTV sistema, koja bi trebala upravljati tehničkim resursima i prenosom signala.

Međutim, ta korporacija nikada nije u potpunosti uspostavljena, te je ostala samo formalno predviđena institucija.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) do objave teksta nisu odgovorili, kako navode iz RSE, na upite o tome da li su nove najave vlasti RS u suprotnosti sa ranijim odlukama.

Trlin ističe da odredba o komunikacijama u Ustavu Bosne i Hercegovine nije slučajna, naglašavajući da radiofrekvencijski spektar ne poznaje entitetske granice.

"Efikasno upravljanje zahtijeva jedinstven regulatorni okvir na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine", naveo je.

Ni iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) nije stigao odgovor na pitanja o mogućim posljedicama najavljenog modela, dok su pojedini članovi Vijeća RAK odbili komentarisati za medije.

Na čelu RAK-a je Draško Milinović, bivši generalni direktor RTRS-a i nekadašnji savjetnik Milorada Dodika.

Odgovor na upite nije stigao ni iz državnog Ministarstva komunikacija i prometa, dok ministar Edin Forto nije odgovorio na ranije poslane poruke, javlja Radio Slobodna Evropa.

(Vijesti.ba)