Sirija imenuje prvi parlament u post-Asadovoj eri

Očekuje se da će formiranje ovog parlamenta učvrstiti moć Ahmeda al-Sharaae, koji je u decembru 2024. srušio Bashara al-Assada na čelu koalicije, čime je okončano više od trinaest godina građanskog rata.

Dvije sjeveroistočne provincije u Siriji pod kontrolom Kurda, kao i Sweida na jugu, poprište su nedavnog nasilja gdje su Druzi većinsko stanovništvo, isključene su iz procesa, što znači upražnjena mjesta u parlamentu na kraju ovih izbora, u kojima su žene nedovoljno zastupljene.

Budući parlament, čiji se mandat može obnavljati na dvije i pol godine, imat će 140 članova koje imenuju lokalni odbori koje formira izborna komisija, a imenuje ih ministar vanjskih poslova Faruk al-Chareh, i 70 koje imenuje privremeni predsjednik. Vlasti tvrde da su pribjegle ovom sistemu umjesto općeg prava glasa zbog nedostatka pouzdanih podataka o stanovništvu i nakon raseljavanja miliona Sirijaca zbog rata.

Nedirektno glasanje uključuje ukupno 6000 birača koji će glasati u regionalnim izbornim kolegijima počevši oko 9 sati po lokalnom vremenu, a birališta se zatvaraju oko 17 sati. Odbor koji je imenovao Sharaa odobrio je 1570 kandidata koji su ove sedmice predstavili svoje programe na seminarima i debatama. No, javna predizborna kampanja bila je prigušena, bez vidljivih plakata ili reklamnih panoa u većim gradovima, rekli su Reutersovi novinari.

"Podržavam vladu i spreman sam je braniti, ali ovo nisu pravi izbori", kaže Louay al-Arfi, penzionisani državni službenik.

"To je nužnost prelazne faze, ali želimo direktne izbore", dodaje 77-godišnjak, sjedeći s prijateljima u kafiću al-Rawda u centru Damaska.

Nova vlast raspustila je Narodnu skupštinu, koja je desetljećima bila samo registar moći pod klanom Assad. Novi parlament će obavljati zakonodavne funkcije do donošenja trajnog ustava i održavanja novih izbora, prema Ustavnoj deklaraciji proglašenoj u martu, prenosi Hina.

Ahmed al-Sharaa izjavio je u septembru da je u ovom trenutku nemoguće održati direktne izbore. Posebno je naglasio da prisutnost velikog broja Sirijaca u inostranstvu bez odgovarajućih dokumenata komplikuje situaciju.

Stotine hiljada Sirijaca pobjegle su iz zemlje, ponekad tajno, tokom građanskog rata koji je započeo 2011. godine represijom prodemokratskih protesta i ostavio više od pola miliona mrtvih.

Nedjeljno glasanje kritikovale su organizacije civilnog društva, koje osuđuju pretjeranu koncentraciju moći u rukama predsjednika i nedostatak zastupljenosti etničkih i vjerskih zajednica u zemlji.

U izjavi sredinom septembra, 14 nevladinih organizacija tvrdilo je da je to predsjedniku omogućilo da "konstituira parlamentarnu većinu na temelju ljudi koje sam odabere ili čiju odanost garantuje", što bi moglo "potkopati načelo pluralizma na kojem se temelji svaki istinski demokratski proces".

"Možete ovaj proces nazvati kako god želite, ali to nisu izbori, to je imenovanje", rekao je za AFP Bassam al-Ahmad, izvršni direktor pariške nevladine organizacije "Sirijci za istinu i pravdu".

Kandidati ne smiju biti "pristaše starog režima, niti promovisati secesiju ili podjelu" zemlje, prema izbornim pravilima.

"Izbori su mogli predstavljati novi politički zaokret nakon pada starog režima, ali marginalizacija mnogih regija pokazuje da se pravila političkog učestvovanja ne poštuju", žali se Nichan Ismail, 40-godišnji učitelj s kurdskog sjeveroistoka.

Pregovori između Kurda, koji zahtijevaju decentralizovani sistem upravljanja, i vlade, koja odbacuje "bilo koji oblik" decentralizacije, još nisu zaključeni.


(Vijesti.ba)