BiH bi zbog Autocesta Federacije mogla završiti na crnoj listi kreditora

Najnoviji izvještaj Ureda za reviziju institucija u FBiH ukazao je na ozbiljne nepravilnosti u potrošnji čak 255 miliona eura – gotovo pola milijarde maraka – na četiri dionice autoputa u periodu od 2019. do 2024. godine.

Kako je u emisiji Plenum za FTV objasnio Mirza Kudić, generalni revizor Ureda za reviziju, taj iznos obuhvata period tokom kojeg su ugovori više puta mijenjani, što je dovelo do drastičnog povećanja troškova.

„Taj iznos obuhvata period od 2019. do 2024. godine, kada su mijenjani ugovori više puta, što je dovelo do povećanja iznosa od 255 miliona eura“, rekao je Kudić.

Iako je, prema izvještaju, jasno dokumentirano gdje je novac potrošen, ostaje pitanje da li su svi troškovi opravdani.
„Da li je opravdano, to je sada pitanje za druge institucije“, dodao je.

Sumnje su dodatno pojačane činjenicom da je uprava na jednoj od dionica kroz arbitražni postupak uspjela povratiti 5,5 miliona eura.
„Investitor na toj dionici priznao je da mu je plaćeno više i vratio 5,5 miliona eura“, kazao je Kudić.

Ako se sumnje o pronevjeri potvrde, upozorava Kudić, posljedice bi mogle biti ozbiljne i po međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.
„Ako narušite povjerenje međunarodnih investitora, sigurno će otežati pristup finansiranju“, rekao je, dodajući da bi BiH u tom slučaju mogla završiti na „crnoj listi“ kreditora.

Odgovornost, prema njegovim riječima, snose ne samo bivša, već i aktuelna uprava, kao i svi organi unutar institucije – od nadzornih komisija do upravnih odbora.

„Svako preduzeće ima organe koji su zaduženi da prate kako se koristi javni novac“, naglasio je Kudić, dodajući da i komisije moraju odgovarati ukoliko su propusti nastali u njihovom radu.

Na sumnjive prakse upozorio je i Damjan Ožegović iz Transparency Internationala, koji ističe da su „crvene zastavice“ odavno podignute.

„Zaista je upozoravajuća količina podataka koja se nalazi u izvještaju, pogotovo ako govorimo o 255 miliona eura. Neshvatljivo je kako se tolika količina novca mogla potrošiti na samo četiri dionice. Kada govorimo o izgradnji infrastrukture, pogotovo autocesta, imam osjećaj da su ti projekti često preplaćeni. Tamo gdje ima mnogo novca, afere su brojnije i prisutnije“, izjavio je Ožegović.

On je dodao da se slični obrasci lošeg upravljanja ponavljaju i u drugim javnim preduzećima, dok tužilaštva gotovo nikada ne reagiraju na revizorske izvještaje.

„Revizijski izvještaji već godinama ukazuju na propuste i daju jasne preporuke, ali tužilaštva po službenoj dužnosti gotovo nikada ne postupaju. Najčešće se čuje da nemaju dovoljno vremena ili stručnosti, jer su izvještaji tehnički kompleksni. Mi u Transparency Internationalu smo ih više puta koristili kao osnovu za prijave, ali su te prijave uglavnom završavale naredbama o nesprovođenju istrage“, kazao je.

Osvrćući se na istragu Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) o poslovanju Autocesta FBiH, Ožegović smatra da je to jasan pokazatelj slabosti domaćih institucija.

„To što Evropski tužioci istražuju slučaj koji se tiče evropskog novca govori da oni štite svoje resurse, dok naše institucije nisu sposobne ni da zaštite novac vlastitih građana. Ako Evropska unija mora istraživati nepravilnosti u našim javnim preduzećima, to je snažna poruka o stanju u cijelom društvu. Naše institucije gotovo nikada ne reaguju, a pravosudni epilog je rijetkost“, zaključio je Ožegović.

(Vijesti.ba)