Decenije vladavine "odlazećeg" Dodika: Pretvorio moć u sistem

Odgovori posljednjih dana su oprečni. Međutim, na osnovu pojedinih dešavanja u političkom "ringu" Bosne i Hercegovine, njegova vladavina, pa i iz sjene, nije završena.

Bio "dašak demokratskih promjena"

Čovjek koji je sredinom devedesetih bio "dašak demokratskih promjena" do danas postao je simbol kontinuiteta vlasti, ali i političke stagnacije u RS-u, blokada, opstrukcija, uvreda političkih protivnika, novinara, nerijetko i cijelog jednog naroda - Bošnjaka.

Njegov uspon počinje 1998. godine kada, uz podršku međunarodne zajednice, postaje premijer RS-a, kao funkcioner SNSD-a, tada male opozicione stranke koja je u javnosti slovila kao umjerena alternativa nacionalističkoj politici Srpske demokratske stranke (SDS). Tada je Dodik predstavljao svježu snagu reformatora koji najavljuje obračun s korupcijom, povratak izbjeglica i jačanje institucija. Međutim, dvije decenije kasnije, njegov SNSD-e postao je gotovo sinonim za ono protiv čega je nekada govorio: centralizaciju moći, partijsko zapošljavanje i potpunu kontrolu javnih resursa.

Politički put u tri faze

Analitičari ističu da se njegov politički put može podijeliti u tri faze – reformatora, konsolidaciju moći te otvoreni nacionalizam i sukob sa državom.

U periodu od 1998. godine do 2006. pokušao je da izgradi imidž modernog lidera koji sarađuje s međunarodnom zajednicom. Ipak, novim dolaskom na vlast 2006. godine do 2014. preuzima predsjedničku funkciju i pretvara SNSD-e u dominantnu političku opciju, istovremeno suzbijajući opoziciju.

Od 2014. godine Dodik postaje najglasniji zagovornik prenošenja nadležnosti s države na entitet, sve češće prijeteći secesijom entiteta RS. Išao je do te mjere da je osumnjičen za pokušaj državnog udaram pa se našao pod sankcijama brojnih moćnih zemljama, čime mu je ograničeno i kretanje, a na koncu je i morao odstupiti s funkcija u izvršnoj vlasti.

Dakle, na vlasti je na različitim funkcijama (kao premijer i predsjednik RS-a ili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine) gotovo 27 godina. U tom periodu uspio je izgraditi politički sistem koji počiva na ličnim lojalnostima, kontroli medija, partijskim zapošljavanjima i ekonomskim interesima bliskih krugova.

Njegova moć ne proizlazi samo iz izbornih pobjeda, već i iz potpunog nadzora nad institucijama RS-a, o čemu svjedočimo i posljednjih dana, kada mu se i zvanično izmakla fotelja entitetskog predsjednika.

Uz to, Dodik je "vješto koristio narativ ugroženosti Srpske i sukoba sa Sarajevom kao trajni politički kapital", ističu poznavaoci političkih prilika u Bosni i Hercegovini.

Od Kremlja do Banja Luke

Kako će završiti, tj. da li završava njegova politička karijera moglo bi biti uskoro i definitivno jasno. Međutim, jedno je sigurno, jedan je od najdugovječnijih "vladara" u Evropi.

Našao se u društvu Aleksandra Lukašenka, u zapadnim političkim krugovima nazvanog "posljednjim diktatorom u Evropi", koji je na vlasti u Bjelorusiji neprekidno od 1994. godine. U odabranom društvo najdugovječnijih vladara na Starom kontinentu ili barem njegovim dijelom je i Vladimir Putin, koji je na vlasti u Rusiji od 1999. godine. Bio je premijer, predsjednik, pa ponovo predsjednik, a zahvaljujući ustavnim izmjenama Putin teoretski može ostati na vlasti do 2036. godine.

Dodik je uz rame i turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. Na vlasti je od 2003. godine i transformisao je Tursku iz parlamentarne u predsjedničku republiku, a sebe iz premijera u gotovo apsolutnog vladara.

Mađarski premijer Viktor Orban, Dodikov blizak prijatelj, najdugovječniji je vladar u Evropskoj uniji. Prvi put je došao na vlast 1998. godine, a od 2010. neprekidno dominira političkom scenom.

Od Kremlja do Banje Luke, od Budimpešte do Ankare, evidentan je mozaik slabo promjenjivih "režima". Demokratski izbori i dalje postoje, ali granica između lidera i sistema postaje sve tanja.

Upravo zato pitanje nije više ko će pobijediti na izborima, već da li uopće postoji mogućnost promjena u pojedinim društvima.

Taj odgovor ćemo, barem kada je dio Bosne i Hercegovine u pitanju, dobiti 23. novembra kada će biti održani prijevremeni izbori za predsjednika entiteta RS, odnosno kada će biti izabran Dodikov nasljednik.

Bakir Tiro
(Vijesti.ba)