Evo kako rješenje za državnu imovinu vide SDP, SDA, NIP i NS

U OHR-u kažu da je Ustavni sud BiH bio vrlo jasan: Država je nosilac prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za reguliranje pitanja državne imovine.

Država vlasnik

Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Jasmin Imamović (SDP BiH) izjavio je kako je nesporno da treba donijeti zakon o državnoj imovini, da je državna imovina imovina države i da to treba imati u vidu kao i odluke Ustavnog suda donesene na tu temu.

- Imovinsko-pravni odnosi su podloga, osnov za razvoj i lokalnih zajednica i države kao cjeline, i njenih entiteta, kantona, njenih gradova. Prema tome, sigurno je da treba donijeti zakon o državnoj imovini i pri tome treba imati u vidu sve infrastrukturne i druge projekte, jer bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa ne možete napraviti ni kuću, a kamoli neki veliki infrastrukturni projekt - kazao je Imamović.



Istaknuo je da, pri tome, taj budući zakon o državnoj imovini mora imati u vidu odluke Ustavnog suda BiH i imati u vidu da je država titular prava vlasništva nad državnom imovinom.

- Da je država vlasnik državne imovine, samo ime kaže, a onda tražiti načine dalje kako donijeti zakon, a da on ne ometa ekonomski razvoj. Dok se taj zakon ne donese, mi imamo mapu puta na primjeru gradnje Američke ambasade - naveo je Imamović.

Dodao je da bi najbolje bilo kada bi se odmah mogli usaglasiti o zakonu o državnoj imovini, "ali do tog vremena bismo mogli donijeti odluke kakve su donesene prilikom izgradnje Američke ambasade u BiH, odnosno u Sarajevu".

Rješenje u Parlamentu

Poslanik SAD Safet Kešo kaže da je stav ove stranke poznat, da se pitanje državne imovine može riješiti samo na adresi Parlamentarne skupštine BiH zakonom koji bi morao biti usvojen u oba doma.



SDA je ranije navela da je, prema Ustavu BiH, vlasnik državne imovine država i kao takva se mora upisati u zemljišne knjige, katastre i druge javne evidencije.

Pitanje upravljanja, korištenja i raspolaganja državnom imovinom može se urediti samo zakonom koji treba donijeti Parlamentarna skupština BiH. Navedeni zakon mora biti u skladu s Ustavom BiH i odlukama Ustavnog suda BiH na temu državne imovine - stav je SDA.

Poslanik Safet Kešo kaže da je Ustavni sud ranije donio neke odluke koje se tiču državne imovine i jasno presudio da je ona vlasništvo države.

- Poznato je, također, da je zakon o zabrani raspolaganja još od 2005. godine poslužio u dobroj mjeri zaštiti interesa države u smislu zaštite državne imovine. Sretna je okolnost da je u tom zakonu predviđena mogućnost izuzeća od zabrane raspolaganja imovinom, da treba proglasiti da je neki projekt od javnog interesa za državu ili neki nivo vlasti i da se onda može napraviti to izuzeće - kazao je Kešo za Fenu.

Dodao je da je dobar primjer prodaja zemljišta za izgradnju ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.

Naš je stav, naveo je on, godinama nepromijenjen, "da se pitanje državne imovine može riješiti samo na adresi Parlamentarne skupštine BiH zakonom koji bi tamo morao biti usvojen u oba doma".

Kešo je ponovio stav SDA da je do donošenja navedenog zakona, a kako se ne bi blokirao privredni razvoj, nužno na nivou države aktivirati komisiju koja bi vršila pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Rezultat pregovora?

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović (Naša stranka) kazao je da mu je drago da se većina političkih aktera slaže da je Parlamentarna skupština BiH nadležna da donese zakon o državnoj imovini.

- Kakav će njegov sadržaj biti, to će biti rezultat političkih razgovora, pregovora itd. Dosta je dominantan princip da sve pripada, u smislu vlasništva, državi BiH u skladu sa odlukom Ustavnog suda. Dakle, imate jedan model. Imate drugi model koji je najčešće prisutan u Evropi, gdje je na neki način, ta imovina podijeljena po različitim principima - naveo je Kojović.



Po njegovim riječima, postoji jedan prijedlog koji je u Parlamentarnoj skupštini, koji je uputio sadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Kojović kaže da se o njemu nije puno razgovaralo.

- Međutim, sasvim je izvjesno da je Amerika jako zainteresovana da riješi ovo pitanje. Zemlje Kvinte su se uključile, one bi željele da u ovoj godini riješe to pitanje, jer i Federacija BiH i Republika Srpska i država Bosna i Hercegovina gubi jako puno novca od investitora koji jednostavno ne mogu da krenu u projekte, imajući u vidu tu pravnu nesigurnost koja trenutno postoji u vezi državne imovine - naveo je Kojović.

Nadam se, dodao je on, da ćemo imati u Parlamentarnoj skupštini hrabrosti i mudrosti da to pitanje riješimo i "da jednu važnu stvar završimo u ovom mandatu i stavimo ad acta, koja će omogućiti snažnu injekciju našem ekonomskom razvoju, jer to je jedan dio koji nas u ovom trenutku koči".

- Koči neke od najvažnijih projekata za ovu zemlju, ne samo Koridor Vc, nego i projekt Južna interkonekcija, ali i mnoge druge investicije - izjavio je Kojović za Fenu.

Država titular 

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nihad Omerović (NiP) izjavio je da ga, kada je riječ o tematici državne imovine, raduje što je projekt Južne interkonekcije inicirao potrebu donošenja zakona o državnoj imovini.

- Svjedoci smo da, ne samo kada je riječ o Južnoj interkonekciji, nego niz drugih jako bitnih životnih infrastrukturnih projekata, razvojnih projekata na području čitave BiH, ne može biti realizirano imajući u vidu odluku visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom. Stvari koje su nesporne, koje su nedvojbene, su sljedeće - država Bosna i Hercegovina, odnosno Parlamentarna skupština BiH, mora biti i jeste jedini titular koji ima zakonito pravo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom - kazao je Omerović.



Dodao je da državna imovina ne treba biti "zarobljena" na način na koji je to sada, "da ni na koji način zbog navedene zabrane, odnosno odluke visokog predstavnika o zabrani raspolaganja državnom imovinom, da ni jedan organizacioni nivo unutar BiH ne može realizirati niti jedan infrastrukturni, niti razvojni projekt".

- Kada je riječ o Južnoj interkonekciji, to je za BiH u ovom sivilu globalnih dešavanja najbitniji projekt, obzirom da će se realizacijom ovog projekta riješiti, ne samo energetska neovisnost, nego će se trasirati put za rješavanje svih ostalih bitnih infrastrukturnih i razvojnih projekata na način da će, kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, donošenjem lex specialis zakona prvenstveno za Južnu interkonekciju, a potom zakona lex generalis o državnoj imovini, biti definirano kako i na koji način će državna imovina sa jedne strane biti zaštićena, a sa druge strane će biti omogućeno nižim organizacionim jedinicama da se državna imovina na lokacijama i pozicijama, kako je to definirano prostornim i razvojnim planovima, može dati na korištenje, odnosno za realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata. A nikako i pod uslovom nikako, da entiteti, odnosno kantoni i niže organizacione jedinice unutar BiH mogu raspolagati ili otuđivati državnu imovinu - kazao je Omerović za Fenu.


(Vijesti.ba)