Dodik među Trumpovcima: Šta nam znače međuizbori u SAD?

Promjena odnosa snaga u Kongresu mogla bi utjecati na američku politiku prema Balkanu, posebno na odnos Washingtona prema Miloradu Dodiku, proruskom predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i političkom rukovodstvu entiteta Republika Srpska.

Zato će rezultati izbora za Predstavnički dom i dio Senata ove sedmice biti pod posebnom pažnjom i u Sarajevu i u Banjoj Luci.

Ključno pitanje je hoće li republikanci zadržati kontrolu nad oba doma ili će demokrati dobiti prostor za aktivniji utjecaj na američku vanjsku politiku. Ankete kažu da su demokrate imaju prednost...

Snažniji politički angažman

No, kada je riječ o Bosni I Hercegovini, zanimljivo je da kritike Dodikove politike ne dolaze isključivo iz redova demokrata.

U oba doma Kongresa postoje republikanci koji smatraju da su njegove veze s Moskvom i približavanje ruskim interesima suprotni američkim interesima na Zapadnom Balkanu.

To potvrđuje i zajednička inicijativa grupe demokratskih i republikanskih senatora i kongresmena iz marta ove godine, kada su od administracije Donalda Trumpa zatražili novo uvođenje sankcija Dodiku i njegovim saradnicima, upozoravajući na secesionističku retoriku i ugrožavanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Ipak, eventualno preuzimanje kontrole nad Predstavničkim domom ili važnim kongresnim odborima demokratima bi omogućilo snažniji politički angažman. Posebno bi važni mogli biti odbori za vanjsku politiku i odbranu, koji mogu pokretati saslušanja, tražiti odgovore od administracije i usmjeravati političku pažnju na pojedine međunarodne procese.

Slična situacija dogodila se 2018. godine, kada su demokrati preuzeli Predstavnički dom, na polovini Trumpovog prvog mandata. Takav razvoj događaja mogao bi se ponoviti i sada, uz mogućnost intenzivnijeg nadzora nad Trumpovom politikom prema Balkanu i veće podrške inicijativama koje zagovaraju jačanje institucija i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Za Sarajevo bi to moglo značiti dodatni prostor za jačanje odnosa s američkim političkim strukturama koje zagovaraju aktivniju ulogu Washingtona u očuvanju Dejtonskog sporazuma. Konkretno, doprinijelo bi određenoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Međutim, eventualna pobjeda demokrata ne bi automatski značila promjenu politike Bijele kuće. Trumpova administracija i dalje bi imala ključnu ulogu u kreiranju vanjske politike, dok bi Kongres mogao djelovati kao politički korektiv i dodatni izvor pritiska.

Konzervativci i odnosi snaga

S druge strane, ni eventualni ostanak republikanaca na čelu oba doma ne bi značio da Dodik može računati na bezrezervnu podršku.

Dosadašnje zajedničke inicijative republikanaca i demokrata pokazuju da u američkom Kongresu postoji prostor za nadstranačko djelovanje kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

Za politički vrh RS-a zato bi posebno značajno moglo biti jačanje onih kongresmena koji Dodikovu politiku smatraju prijetnjom regionalnoj stabilnosti. Njegove veze s Rusijom, osporavanje državnih institucija i secesionistička retorika mogli bi ponovo postati važna tema u Washingtonu.

Radi toga, posebnu pažnju privlači i Dodikov odlazak u Sjedinjene Američke Države, gdje bi od 4. do 7. novembra trebao prisustvovati skupu konzervativnog MAGA pokreta u Trumpovom kompleksu "Mara-Lago" na Floridi. Dodik je potvrdio i razgovore s američkim kongresmenima i senatorima.

Dakle, međuizbori u SAD 3. novembra neće sami po sebi odrediti političku budućnost Bosne i Hercegovine, ali bi mogli pokazati u kojem će smjeru ići odnosi snaga u Washingtonu i koliko će prostora imati zagovornici aktivnije američke politike prema Balkanu, samim tim i našoj zemlji.

B. TIRO
(Vijesti.ba)