21.10.2025 / 16:43 BiH - Ugrožena vrsta

Profesori s Harvarda došli u BiH kako bi skupili sjeme Pančićeve omorike

Profesori s Harvarda došli u BiH kako bi skupili sjeme Pančićeve omorike
Foto: Univerzitet u Banjoj Luci

Profesor Šumarskog fakulteta Univeziteta Banja Luka Milan Mataruga domaćin je kolega, profesora s Univerziteta Harvarda koji su došli zahvaljujući projektu očuvanja ugrožene vrste Pančićeve omorike.

Profesori Michael Dosmann i Miles Schwartz danas su posjetili Univerzitet u Banjoj Luci, a narednih nekoliko danas će s istraživačima obilaziti teren kako bi prikupili uzorke i sjemena.

- Na ovom projektu se radilo proteklih pet godina. Sa gostima večeras stižemo na teren, odnosno boravićemo u šumama Pančićeve omorike. Sakupljeno sjeme distribuiraćemo kroz sadni materijal širom Sjedinjenih Američkiih Država. To je sjajna prilika, jer taj materijal postaje objekat istraživanja svih obrazovnih institucija i instituta širom svijeta - objasnio je profesor Mataruga.

Profesor sa Univerziteta Harvard Michael Dosmann rekao je da Univerzitet u Banjoj Luci radi odličan posao na istraživanju i zaštiti Pančićeve omorike u prirodnoj sredini. On je naveo da je izuzetno važno da se prikupi sjemenski materijal koji će biti iskorišten u plantažama i botaničkim baštama širom svijeta.

- To je ono što radimo da bismo zaštitili i obogatili biodiverzitet svijeta. Za mene je čast što boravim ovdje - poručio je Dosmann.

Na sastanku sa profesorima s Harvarda bili su i rektor Univerziteta Banja Luka Radslav Gajanin i dekan Šumarskog fakulteta Vojislav Dukić.

Pančićeva omorika je ugrožena endemo-reliktna vrsta i evropski četinar s IUCN-ove crvene liste. U evolucijskom smislu, to je najstarije živuće drvo u Evropi i ujedno, ali ne i slučajno, posljednje otkriveno – bilo je nepoznato sve do kraja 19. vijeka.

Projekat “Održivost zaštićenih područja” (SPA), koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF), a provodi UNDP u BiH, radi na zaštiti prirode i biodiverziteta u preostalim autohtonim šumama u BiH.

Glavni cilj ovog petogodišnjeg projekta je ponuditi održive alternative postojećem modelu upravljanja zaštićenim područjima u zemlji, čime će se preduhitriti posljedice klimatskih promjena na biodiverzitet.

Areal Pančićeve omorike je izrazito ograničen – zauzima svega 60 hektara zemljišta duž vijugavog toka rijeke Drine kroz planine, između zapadne Srbije i istočne Bosne i Hercegovine.

Profesor Milan Mataruga od 2020. godine predvodi inicijativu očuvanja dugu četvrt vijeka, koja je sada rezultirala uspješnom proizvodnjom sadnica Pančićeve omorike i njenom regeneracijom.

(Vijesti.ba/Fena)

Izdvajamo